Profesor Saša Kresojević, nastavnik Engleskoga jezika u Gimnaziji „Fran Galović“, ni izbliza nije jedan od mnogih. Učenici ga prepoznaju kao znalca i ljubitelja glazbe, posebno heavy metala, i voditelja Hard Rock Caffea. Saznali smo da se profesor Kresojević bavi i znanstvenim radom te da je odnedavno predavač na Sveučilištu Sjever. Razgovor s povodom 🙂
Saznali smo da ste nedavno počeli raditi na Sveučilištu Sjever. Možete li nam reći nešto više o tome?
Ništa revolucionarno, moram priznati. Držim seminar kao vanjski suradnik studentima prve godine za kolegij Opći engleski jezik. It’s a side job, really, ATM. Varietas delectat ; )
Koja je za Vas najznatnija razlika između rada na sveučilištu i rada u srednjoj školi?
Rekao bih da se od sveučilišnih studenata očekuje više samostalnosti u radu. Općenito je našim učenicima to najveći šok kad odu na faks. Oni uglavnom imaju dobro predznanje i kad se mora, znaju sjesti i „zagrijati stolicu“, ali im često treba razdoblje prilagođavanja, da shvate da više nitko neće hodati za njima i govoriti im – piši zadaću, redovito radi, ne čekaj da ti se nagomila i sl. Zato se osobno trudim i u radu s gimnazijalcima „prebaciti lopticu“ i motivirati ih da preuzmu odgovornost.
Postoje li razlike između današnjih studenata i onih u vrijeme kada ste Vi studirali?
Zanimljivo pitanje. Mislim da bi za valjan odgovor trebalo provesti istraživanje. A možete pitati i profesoricu Njerš, ona ima više iskustva u radu sa studentima. Ja sam tu još brucoš. X D Treba mi vremena da osjetim bȉlo na UNIN-u. Treba uzeti u obzir i da je svaki faks različit. Ja sam studirao na FFZG-u, ondje je super atmosfera.
Bavite se i znanstvenim radom. Zanima nas kojim znanstvenim područjem i koja je svrha Vašeg istraživanja.
Bavim se lingvistikom. To je i glavni razlog mog povezivanja sa Sveučilištem Sjever. Lingvistika ili jezikoslovlje grana je znanosti koja se bavi proučavanjem ljudskoga jezika. Nije tu nužno riječ o nekom pojedinačnom jeziku: iako se istraživanja nužno vrše na konkretnim jezicima, obično je cilj pronaći nešto što više jezika ima zajedničko kako bi se otkrilo više o samoj prirodi jezika. Ja se bavim kognitivnom lingvistikom, koja sagledava jezik kao dio uma. Posebno me zanimaju pojave koje su naizgled nepravilne jer one gotovo uvijek imaju neko kompleksno objašnjenje u pozadini.
Trenutačno se zabavljam deiksama. To su riječi koje upućuju na nešto pa bez konteksta nije jasno što točno znače, jednostavno rečeno. Ako kažemo „Ona je tu.” ili „Daj mi to.”, izvan konteksta ne može se znati ni tko je ona ni gdje je tu ni što to valja dodati, a ni kome… Hrvatski inače ima vrlo složen sustav deiktičkih priloga mjesta (ovdje, tu, tamo, tuda itd.) koji nije zadovoljavajuće predstavljen u tradicionalnim gramatikama pa je to, eto, moje interesno područje.
Gdje možemo pronaći i pročitati Vaše znanstvene članke?
Lingvistika jest moja strast još od faksa, ali kako sam počeo raditi i osnovao obitelj, u kombinaciji s multiplom sklerozom od koje bolujem, bio sam prisiljen taj dio života gurnuti u zapećak. Aktivno sam se znanstvenom radu vratio tek prije dvije godine, a budući da znanstveni članci prolaze ciklus pripreme pa javnog predstavljanja, pisanja, stručne recenzije i naposljetku objavljivanja, tek mi je sad izišao rad nastao prije dvije godine, u zborniku radova s konferencije Susreti na Sjeveru 2016. Pravo da vam kažem, nisam siguran ni koliko bi vam to bilo zanimljivo, ali možda se netko i zainteresira. Svakih nekoliko godina skupim nekoliko motiviranih učenika pa s njima radim uvod u lingvistiku kao školsku izvannastavnu aktivnost. Jedna je učenica iz moje grupe (Ines Rukelj) otišla i studirati lingvistiku, a posebno mi je drago što sam s njom imao prilike surađivati na projektu koji smo predstavili ljetos u Rijeci na međunarodnom znanstvenom simpoziju u organizaciji Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku. Taj bi članak trebao izići nagodinu. Sad se spremam za izlaganje na ovogodišnjim Znanstvenim susretima na Sjeveru 23. i 24. studenoga, a prijavio sam i novi rad za HDPL 2019.
Zašto ste se odlučili za posao učitelja?
Taj je posao našao mene.
Što učiteljsko zanimanje čini boljim u odnosu na druga zanimanja?
Kao i svaki posao, i ovaj ima dobrih i loših strana. U svakom slučaju, teško da vam može biti dosadno. Neke od prednosti su fleksibilnost radnog vremena: samo je nastava prema rasporedu, ostalo radim kad mi odgovara (a tog ostalog ima puno više nego što se to obično misli); zatim dinamičnost i kreativnost, stalni rad na sebi i stručno usavršavanje; a najvažnije od svega su naravno moji učenici. Ako mi ikada prestane biti stalo do njih, isti dan dajem otkaz.
Razgovor vodile Katja Homar i Angelika Pejić, 3. a