Piše Tihana Klajzner, prof.
Blagdan svete Lucije, 13. prosinca, u našim je krajevima poznat kao adventski dan kada se sije pšenica, simbol uroda i obilja u nadolazećoj godini. Dok tako kod nas mlado žito krasi blagdanske stolove te zato lik sv. Lucije uglavnom povezujemo s tim običajem, u sjevernim se krajevima Europe njezin blagdan obilježava na uistinu poseban način.
Tko je bila sv. Lucija?
Sveta Lucija kršćanska je mučenica koja je živjela u Italiji na prijelazu s 3. na 4. st. Kako se nije željela odreći svoje vjere u doba progona kršćana, žrtvovala je oči za Krista, mučenički ubijena i proglašena svetom. Lucija se zbog toga danas smatra zaštitnicom vida i navjestiteljicom božićnog svjetla, što se zapravo i otkriva u korijenu njezina imena (lat. lux, lucis – svjetlo).
Sv. Lucija i Švedska
Opće je poznata činjenica da na sjeveru Europe zbog zemljopisnog položaja i klimatskih prilika ujesen brže zahladi, a dani postaju kraći. U mračnom i hladnom zimskom razdoblju te u iščekivanju zimskoga suncostaja Šveđani su tako prisvojili svetu Luciju kao navjestiteljicu svjetlijih dana i nadolazećih božićnih blagdana.
Obilježavanje Sv. Lucije u švedskoj tradicijskoj kulturi
U zoru 13. prosinca najmlađa djevojčica u obitelji odjevena u dugu bijelu haljinu te s crvenom vrpcom oko struka (simbol mučeništva) i svijećama u kosi budi ukućane tematskom pjesmom – Lucijinom pjesmom (Luciasången). Tada se jedu paprenjaci, kiflice sa šafranom (lussekatter) i pije desertno kuhano vino (glögg). Lucija drži ruke sklopljenima, često dolazi u pratnji zbora te svi zajedno polagano koračaju u povorci pjevajući prigodne božićne pjesme. Dok su djevojke obučene slično kao i Lucija, samo ne nose pojas, a svijeću drže u rukama, dječaci (stjärngossar) imaju papirnati tuljac na glavi i drže štapić sa zvijezdom na vrhu. Lucija se slavi i u krugu obitelji i u svim odgojno-obrazovnim ustanovama diljem zemlje, ali i drugim ustanovama kao što su crkve i razna udruženja, pa čak i komercijalna poduzeća. Proslava Sv. Lucije uistinu je postala kulturološki fenomen, duboko je ukorijenjena u švedsku tradiciju te je san svake djevojčice i velika čast dobiti ulogu Lucije. Obilježavanjem ovoga blagdana tako se na velika vrata navješćuje božićno vrijeme i duži dani.
Skandinavska Lucija u Hrvatskoj
Sa studijem Švedskoga jezika i kulture na Katedri za skandinavistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta krenula je popularizacija švedske kulture u nas. Već desetak godina djeluje prigodni zbor studenata skandinavistike Luciatåget, koji priprema božićni repertoar na švedskome jeziku i obilježava Blagdan sv. Lucije. Lucija se slavi na Filozofskome fakultetu, u Švedskoj ambasadi, Hrvatsko-švedskome društvu i Udruzi hrvatsko-švedskog prijateljstva „Aurora“, a posljednje tri godine i u IKEA-i. S dolaskom ovoga trgovačkog diva i promotora švedske kulture posjetitelji imaju priliku vjerno upiti skandinavski božićni ugođaj, zahvaljujući skandinavističkome zboru i audiovizualno. Osim spomenutih nastupa, zbor je prethodnih godina pjevao i na privatnim božićnim domjencima zastupništava švedskih tvrtki u Hrvatskoj, kao što su Volvo, Tele2 i Keratek. Primjeri su to koji potvrđuju da lucijanska tradicija uistinu živi i kod nas, a blagdansko veselje i optimizam kojim ono odiše uistinu ne poznaju zemljopisne granice.