Dobra knjiga glavu čuva

DIGITALNA KULTURA I (NE)ČITANJE

Piše: Karolina Điko

Sve manje mladih danas poseže za knjigom, a istovremeno svoje mobilne telefone provjeravamo u prosjeku 150 – 190 puta dnevno. Alarmantan trend nečitanja doprinosi smanjenju intelektualne radoznalosti, u čemu stručnjaci vide ozbiljan problem razvoja i mentalnog zdravlja novih generacija. Stoga ne čudi da je izraz brain rot (‘trulež mozga’) proglašen Oxfordovom riječju godine.

U digitalno doba, kada mladi sve više vremena provode na društvenim mrežama nego čitajući knjige, problem označen pojmom brain rot sve je prisutniji. Ovaj izraz, koji je Oxford University Press, izdavač poznatog Oxfordskog rječnika, proglasio riječju godine 2024., označava negativne posljedice na intelektualne sposobnosti izazvane prekomjernim izlaganjem plitkim online sadržajima. Trulež mozga definira se kao ‘pogoršanje mentalnoga ili intelektualnoga stanja osobe, što je rezultat prekomjerne konzumacije materijala (osobito online sadržaja) koji se smatra trivijalnim ili zatupljujućim.’

Truli li nam mozak? 
Danas, u vrijeme digitalne kulture, mnogi mladi provode puno vremena na mobitelima. Tehnološki uređaji poput mobitela unaprijedili su i olakšali naše svakodnevne obaveze pa je život bez njih nezamisliv, no imaju i negativne utjecaje. Izloženost digitalnim napravama mijenja našu sposobnost zaključivanja, povezivanja te dubinskoga uranjanja i razumijevanja tekstova svih vrsta. U brojnim istraživanjima i stručnoj literaturi (npr. u knjizi  Čitatelju, vrati se kući Maryanne Wolf) ukazuje se na to da su naše sposobnosti pamćenja i pozornosti pod utjecajem digitalnih stimulansa sve manje razvijene. Postajemo paralizirani ovisnici bez volje i ustrajnosti. Također, prepuštanjem virtualnim svjetovima koje nam omogućuju naše „pametne“ naprave postajemo neempatični, usmjereni samo na sebe, neosjetljivi na druge i drugačije.
S druge strane, čitanje je pravi lijek za probleme u današnjem društvu koji su posljedica svakodnevnog korištenja digitalnih sadržaja. Svakodnevnim čitanjem možemo poboljšati koncentraciju i fokus, smanjiti stres i do 68 %, poboljšati sposobnost razumijevanja tuđih emocija i mentalnu oštrinu. Također, znanstveno je dokazano kako biblioterapija (terapija čitanjem) može pomoći u ublažavanju simptoma depresije i anksioznosti s kojom se nosi više od 15 % mladih danas.

Koliko mladi stvarno čitaju?
Anketa provedena među učenicima Gimnazije „Fran Galović“ Koprivnica (na uzorku od 167 učenika) pokazala je da samo dva od pet gimnazijalaca u svoje slobodno vrijeme čitaju knjige. Iako se određen broj ispitanika izjasnio da provode slobodno vrijeme čitajući i da uviđaju prednosti čitanja kao što su proširivanje vokabulara, stjecanje novih spoznaja, mentalno opuštanje, poticanje kreativnosti i stvaranje novih ideja i kutova gledanja koje ne bi mogli pronaći u drugim medijima, čak 60 %  učenika navodi da im nedostaje motivacije i vremena za ovu aktivnost. Mnogi smatraju da čitanje nije dovoljno zabavno ili zahtijeva previše truda, „nepraktično je“ pa se, zbog obaveza u školi i iscrpljenosti, radije okreću tehnologiji — filmovima, serijama ili društvenim mrežama, što još više smanjuje njihovu koncentraciju i želju za čitanjem.
Slab interes za čitanjem vidljiv je i u prosječnom broju pročitanih knjiga godišnje: to je razočaravajući iznos od dvije knjige po učeniku. Naravno, rijetki od njih pročitali su dvadesetak ili čak do trideset knjiga godišnje, ali sto (od ispitanih 167) je onih koji nisu pročitali niti jednu!
Koja rješenja za promociju čitanja gimnazijalci nude? Smatraju npr. da bi čitanje bilo privlačnije kada bi se promovirale knjige koje ih zaista zanimaju, poput onih o sportu ili o temama adolescencije. Također, predlažu da se u školama uvedu obavezni sati čitanja kako bi se razvila navika čitanja. Mnogi smatraju da bi dijeljenje preporuka i čitalačkih iskustava među prijateljima motiviralo druge na čitanje.

Kako pronaći svoju knjigu?
Kako bismo proširili perspektivu, o ovome problemu razgovarali smo s knjižničarem koprivničke gimnazije Petrom Lukačićem i koprivničkom influencericom Dorom Galinec koja na svojim društvenim mrežama promovira čitanje.
Knjižničar Petar Lukačić objašnjava da mladi danas rijetko posjećuju knjižnice jer misli da je to prirodno za adolescentsku dob te da interes za knjigama raste s godinama. Pritom, vjeruje da je najbolji način poticanja mladih na čitanje – osobni primjer: „Najčešće sam jedina osoba u kafiću ili u čekaonici s knjigom u ruci umjesto mobitela. Mobitel je fantastičan izum, ali trudim se iskoristiti svaki slobodan trenutak za čitanje.“
Dora naglašava slično: „Generaciji koja je stalno zalijepljena za mobitele čitanje pruža smirenje i priliku za bijeg iz stvarnosti. Mislim da svatko može pronaći barem jednu knjigu koja će mu odgovarati. Sasvim je u redu ostaviti knjigu nepročitanom ako ti se ne svidi, ali mislim da postoji knjiga za svakoga. Barem jedna. Bitno je pronaći tu „svoju“ knjigu i uvesti naviku čitanja, pa makar to bilo nekoliko stranica dnevno.“

Kako „pomiriti“ život u digitalnoj kulturi i čitanje?
Petar i Dora slažu se da su društvene mreže postale važan alat promoviranja knjiga. Knjižničar ističe kako je hashtag #booktalk omogućio brze i popularne preporuke knjiga, što je povećalo čitanost: „Spisateljica M. Coleen Hoover, primjerice, postala je iznimno popularna zahvaljujući upravo društvenim mrežama. Svaka kombinacija knjiga s drugim medijima, poput filma ili pjesme, doprinosi većoj čitanosti.“
Dora je podijelila svoje iskustvo s kreiranjem sadržaja za TikTok i Instagram:
„Kad sam bila na Erasmusu u Belgiji, okrenula sam se društvenim mrežama jer nije bilo puno knjižara s knjigama na engleskom. Nakon povratka kući počela sam snimati videa s recenzijama i preporukama knjiga. Danas na TikToku  okupljam više od 5700 pratitelja, a mnogi su mi javili da su počeli čitati upravo zbog mojih preporuka.“
Oboje se slažu da čitanje ima širok spektar prednosti, od obrazovanja do razvoja empatije i smanjenja stresa. Dodali bismo, i do smanjenja brain rota.
Nadalje, iako su mladi naveli nepraktičnost i nedostatak motivacije kao glavne razloge za nečitanje, možda postoje načini kako iskoristiti blagodati digitalne kulture za čitanje. Iako je tiskana knjiga i dalje mnogima omiljeni format, sve se češće okrećemo digitalnim, „praktičnijim“ oblicima čitanja. Najpopularniji oblici među mladima uključuju platforme poput Wattpada, Kindle uređaje i PDF formate, koji omogućuju čitanje knjiga na pametnim telefonima i olakšavaju prevladavanje nepraktičnosti tiskanih knjiga.
Na kraju, u rješavanju problema nezainteresiranosti za čitanje donosimo preporuke najdražih knjiga koprivničkih gimnazijalaca i naših sugovornika.

KNJIŽEVNE PREPORUKE