Posljednje srijede u veljači cijeli svijet nosi ružičaste majice kako bi poslao jasnu poruku: nasilju nema mjesta u našim školama, zajednicama i društvu. Hrvatski sabor je 2017. godine izglasao Dan ružičastih majica kao Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, s ciljem podizanja svijesti o ovom ozbiljnom problemu i poticanja na prihvaćanje i razumijevanje različitosti.
Kako je nastao Dan ružičastih majica?
Ovaj pokret započeo je 2007. godine u Kanadi, kada su dvojica srednjoškolaca organizirala akciju podrške učeniku koji je bio zlostavljan zbog nošenja ružičaste majice. Kupili su i podijelili ružičaste majice ostalim učenicima, a njihov čin solidarnosti brzo je prerastao u globalni pokret.
Što je vršnjačko nasilje?
Vršnjačko nasilje uključuje ponavljane i namjerne zlouporabe moći, pri čemu nasilnik nanosi fizičku, emocionalnu ili socijalnu štetu drugoj osobi. Može biti izravno (fizička agresija, zadirkivanje, prijetnje) ili neizravno (širenje glasina, isključivanje iz grupe).
Vrste vršnjačkog nasilja
Najčešće se vršnjačko nasilje manifestira u nekoliko oblika. Fizičko nasilje uključuje guranje, udaranje, čupanje te je vidljivije od verbalnog nasilja koje uključuje ismijavanja, zadirkivanja, vrijeđanja. Možemo identificirati još i socijalno nasilje koje obuhvaća izbjegavanje, ignoriranje, isključivanje djeteta iz društva, širenje ružnih tračeva i sl., psihološko nasilje koje uključuje prijeteće poglede, praćenje i zastrašivanje, seksualno nasilje, odnosno nepristojno i neprimjereno dodirivanje po intimnim dijelovima tijela, kao i dobacivanje vulgarnih komentara te ono danas najraširenije – elektroničko/cyber nasilje koje se odvija putem društvenih mreža, SMS poruka i općenito interneta, a može uključivati sve prethodno navedene oblike, osim fizičkog nasilja.
Tko sudjeluje u vršnjačkom nasilju?
Osim žrtve i počinitelja, važno je prepoznati i ulogu promatrača. Promatrači mogu pridonijeti nastavku nasilja, ali i pomoći u njegovom zaustavljanju, a razlikujemo pojačivače, asistente, autsajdere i branitelje. „Pojačivači” ohrabruju nasilnika smijanjem, bodrenjem ili pasivnim odobravanjem. „Asistenti” aktivno pomažu počinitelju u nasilnom ponašanju. „Autsajderi” tiho promatraju nasilje, ne poduzimajući ništa, što se može tumačiti kao podrška nasilju. „Branitelji” aktivno pružaju pomoć i podršku žrtvi, pokušavaju zaustaviti nasilje i prijaviti ga odraslima.
Posljedice vršnjačkog nasilja
Dugotrajna izloženost nasilju može imati ozbiljne posljedice za sve uključene. Kod žrtava možemo uočiti strah od škole, česte izostanke, osjećaj usamljenosti i napuštenosti, smanjeno samopouzdanje, depresiju, anksioznost, psihosomatske tegobe (glavobolje, bolovi u trbuhu, nesanica). te povećan rizik od suicidalnih misli i samoozljeđivanja. Kod počinitelja nasilja mogu se razviti agresivni obrasci ponašanja, veći rizik za kriminalno ponašanje u budućnosti i problemi u stvaranju zdravih odnosa. Kod promatrača je moguć osjećaj krivnje ili bespomoćnosti te normalizacija nasilja kao prihvatljivog ponašanja.
Što možemo učiniti?
Za početak, možemo se educirati jer razgovorom o nasilju jačamo svijest i potičemo pozitivne vrijednosti. Možemo pružiti podršku žrtvama i na taj način pokazati empatiju te žrtve ohrabriti da potraže pomoć. Ako dođemo do saznanja da se dogodilo nasilje, važno ga je prijaviti – nitko ne smije šutjeti o nasilju! Možemo se obratiti nastavnicima, školskom psihologu ili pedagogu te roditeljima.
Važno je i zajedničkim snagama graditi sigurno okruženje za sve. Možemo početi od promicanja prijateljstva, poštovanja i tolerancije!
Za kraj, možemo obući ružičastu majicu – i simbolično pokazati da podržavamo borbu protiv nasilja!
Kome se obratiti za pomoć?
Za pomoć se možeš obratiti roditeljima, školskoj psihologinji, školskoj pedagoginji, razredniku, nastavniku ili bilo kojoj drugoj odrasloj osobi kojoj vjeruješ.
Postoje i razne udruge te organizacije koje se bave pružanjem psihološke pomoći i podrške. U nastavku navodimo neke od njih.
Udruga kako si?
- putem e-adrese savjet@kakosi.hr
Hrabri telefon – savjetodavna linija za roditelje i djecu (linije 9-20h, chat 15-19h)
- 116 111 → za djecu; 0800 0800 → za roditelje
- e-savjetovanje: savjet@hrabritelefon.hr i hrabrisa@hrabritelefon.hr
Psihološki centar TESA – internet i telefonsko savjetovanje za mlade (10-22h)
- 01 / 4828 888 – naplaćuje se kao uobičajeni poziv
- e-mail: psiho.pomoc@tesa.hr ili putem online formulara
Plavi telefon – savjetovalište za djecu, mlade i odrasle
- 01 / 4833 888 (radnim danom 9-21h)