Izvor naslovne slike: https://ccnull.de/foto/amerikanische-flagge-mit-election-2024-text/1097957
Predsjednički izbori u SAD-u važan su događaj koji ima globalni utjecaj, a njihov će se rezultat odraziti na društveno-političku, ekonomsku, kulturološku pa čak i ekološku situaciju u svijetu. Sustav izbora predsjednika u Sjedinjenim Američkim Državama posljednjih nekoliko godina izaziva kontroverze, posebno nakon predsjedničkih izbora 2000. i 2016. godine. Na njima je pobijedio kandidat koji nije bio osvojio većinu glasova birača na nacionalnoj razini, ali je osvojio više glasova u sustavu Izborničkog kolegija. Ovakav sustav postoji od 1787. godine, propisuje se Ustavom (kao i uvjeti kandidiranja za predsjednika) i princip prema kojem se izbori održavaju jest kompleksan. Čak ni izbor predsjedničkih kandidata nije jednostavan te se u svakoj saveznoj državi obavlja putem posebnih stranačkih izbora tzv. „primaries“, ali ne u isto vrijeme. Dvije političke stranke, Demokrati i Republikanci, za ove su izbore predstavili svoje kandidate: Kamalu Harris i Donalda J. Trumpa. Rober F. Kennedy Jr. kampanju je započeo u listopadu 2023. kao nezavisni kandidat, no u kolovozu 2024. odustao je od kampanje i javno dao podršku D. Trumpu.
Predizborna kampanja također je specifična jer se predsjednički kandidati najviše bore za naklonost glasača u državama koje tradicionalno ne naginju uglavnom Demokratskoj ili Republikanskoj stranci, a utrka počinje godinu dana prije izbora. Te neodlučne države nazivaju se „swing states“ jer njihovi glasovi mogu usmjeriti tijek predsjedničkih izbora. S obzirom na prethodne izbore i na nedavne ankete, ove je godine sljedećih 7 država u kategoriji „swing states“: Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Pennsylvania, Sjeverna Karolina i Wisconsin. One svojim glasačkim tijelom i Izborničkim kolegijem mogu predsjedničkom kandidatu donijeti ukupno čak 93 elektorska glasa.
Svi birači s navršenih 18 godina u SAD-u imaju pravo glasa. Predsjednički mandat traje 4 godine, a izbori se održavaju prvog utorka nakon prvog ponedjeljka u studenome (ove godine to će biti 5. studenoga), kada građani izlaze na izbore, no predsjednik se ne bira izravnim putem, već će na drugoj razini glasanja, 41 dan nakon što su glasali građani, njihove glasove predstavljati Izbornički kolegij („Electoral College“).
Izborni kolegij čini 538 članova koji su raspoređeni u svakoj od saveznih država, razmjerno broju stanovnika te države i broju senatora i zastupnika u Kongresu na koje svaka država ima pravo. Tako npr. savezna država Kalifornija ima najviše elektora – 54, a najmanji broj od po 3 elektora imaju Wyoming, Vermont, Sjeverna i Južna Dakota, Delaware i Alaska. Elektori moraju glasati po principu „winner-take-all“ tj. kandidat koji dobije veći broj individualnih glasova birača treba dobiti sve elektorske glasove u toj saveznoj državi. Samo dvije države imaju malo drugačiju metodu glasanja, Main i Nebraska. Kad bi se njihov model nazvan metodom kongresnoga distrikta primijenio u svim saveznim državama, došlo bi do pravednije raspodjele glasova izbornika, čime bi izborni rezultat bio razmjerniji volji birača.
Izbornici popise s imenima izabranih kandidata šalju u Kongres, gdje predsjednik Senata, odnosno potpredsjednik države, na zajedničkoj sjednici Senata i Zastupničkog doma prebrojava glasove. Pobjednik na izborima bit će kandidat koji osvoji minimalno 270 elektorskih glasova te će 20. siječnja 2025. polagati zakletvu na inauguracijskoj ceremoniji kod U.S. Capitola u Washingtonu D.C.
Ove školske godine učenici i nastavnici Engleskoga jezika Gimnazije „Fran Galović“ Koprivnica sudjelovali su u jednomjesečnom projektu „US Mock Presidential Election Project“ na inicijativu Hrvatsko-američkog društva, uz još 49 hrvatskih škola. Svakoj je školi prema broju učenika dodijeljen status jedne od država razmjerno broju stanovnika. Naša škola bila je Georgia (16 elektorskih glasova), a cilj projekta bio je nizom aktivnosti učenicima pojasniti najvažnije činjenice vezane za izborni sustav predsjedničkih izbora u SAD-u. Poslane informacije i video materijale iz Hrvatsko-američkog društva koristili smo za analizu, raspravu te razvijanje argumentacije i kritičkog mišljenja. Na kraju provođenja projekta učenici su mogli fiktivno glasati za predsjedničkog kandidata kojeg smatraju boljim. Učenici GFG glasali su ovako: K. Harris dobila je 216, a D. Trump 183 glasa pa je u ovoj igri vezanoj za projekt svih 16 elektorskih glasova za državu Georgia otišlo Kamali Harris. Objedinjeni rezultati 50 hrvatskih škola pokazali su da je glasalo 9 649 učenika, a finalni rezultat donio je 5332 glasa D. Trumpu i 4317 glasova K. Harris. Nakon dodjele elektorskih glasova, D. Trump dobio je 348, a K. Harris 190 glasova, što je u učionici poslužilo za novu raspravu i iznošenje mišljenja o izbornom sustavu predsjedničkih izbora u SAD-u.
Provođenjem ovakvih projekata učenici stječu nova znanja i razvijaju vještine stranoga jezika i građanskoga odgoja i obrazovanja te shvaćaju važnost praćenja suvremenih svjetskih događaja. Preostaje nam da pričekamo rezultate pravih izbora i vidimo kako će se oni odraziti na mnoge aspekte globalnih kretanja.
Više možete saznati na:
https://hrcak.srce.hr/en/file/380398
Martina Grgac, prof.