U srijedu 24. travnja Gimnazija „Fran Galović“ Koprivnica ugostila je predavačicu Lidiju Dujić, doktoricu znanosti, sveučilišnu profesoricu, urednicu i književnicu, koja se odazvala na poziv gimnazijske profesorice Sonje Delimar i održala predavanje „O rodno (ne)osjetljivom jeziku u hrvatskim medijima“ podsjetivši nas na to kako jezik odražava, ali i oblikuje, naš odnos prema stvarnosti, čiji su okviri u našem slučaju izrazito patrijarhalni. Predavanje je izazvalo veliko zanimanje gimnazijalaca, a sudeći po njihovim komentarima i osvrtima, dojmilo ih se ono što im je profesorica Dujić ispričala.
Svima nam je bilo žao što smo na raspolaganju imali samo jedan školski sat jer je profesorica pripremila puno zanimljivih primjera koji bi, da je bilo više vremena, sigurno potaknuli gimnazijalce na iznošenje vlastitih iskustava i razmišljanja o temi. Ovdje donosimo nekoliko njihovih naknadnih promišljanja:
„Profesorica je govorila kako je jedan od najvažnijih faktora koji utječe na rodnu ravnopravnost upravo jezik. Živimo u doba u kojem su žene često diskriminirane. Uz prezentaciju Lidija Dujić ukazala je na problem nedostatka oblika nekih imenica za ženski rod, i to upravo onih koje nose konotaciju veličine, časti, uvažavanja i divljenja – to su imenice heroj, mislilac, velikan… U današnjim novinarskim naslovima može se uočiti seksizam, što je velik problem najčešće uzrokovan nemarom novinara i njihovom neprofesionalnošću. Predavanje mi se svidjelo jer prije nisam bio svjestan svega toga. Smatram da danas takvi problemi ne bi smjeli postojati jer smo svi ljudi iste vrijednosti. Volio bih napomenuti kako mi se veoma svidio način prezentiranja zato što se vidjelo da profesorica zna o čemu govori te da je veoma upućena u temu koju nam je entuzijastično predstavila. Na kraju nam je pokazala primjere iz svakodnevnog života koje je bilo veoma lako razumjeti i shvatiti u čemu je bio smisao cijelog predavanja.“ (Petar Horvat, 4.a)
„Profesorica je pričala o aktualnim problemima u upotrebi jezika koji su vidljivi i u današnjim medijima. Istaknula je kako neke profesije nemaju nazive za oba spola. Cjenjenije profesije obično imaju nazive u muškom rodu, dok one s konotacijom uslužnih djelatnosti i njege poput medicinska sestra, spremačica, čistačica, domaćica… obično imaju nazive ženskoga roda. Zanimljiv je primjer imenica „tajnik“ i „tajnica“ – dok u muškom rodu imenica označava cijenjenog stručnjaka s visokom plaćom (npr. državni tajnik), u ženskom rodu označava ‘tetu koja kuha kavu i javlja se na telefon’. Profesorica kao problem ističe i mizoginiju i smatra da je znakovito što ne postoji riječ istog značenja vezana uz muškarce, odnosno riječ koja bi ukazivala na mržnju prema muškarcima. Na kraju predavanja pokazala je tekstove s internetskih portala koji oprimjeruju probleme na koje je ona ukazala tijekom prezentacije. Predavanje mi se osobno jako svidjelo jer mi je osvijestilo problem za koji nisam znao da postoji. Ovakva su predavanja izrazito važna jer se navedeni problemi ne bi smjeli javljati u današnjim medijima, ali u novije se vrijeme patrijarhalni i seksistički doživljaj žene sve češće pojavljuje u novinarskim člancima. Predavanje je bilo iznimno zanimljivo i svidjelo mi se što je profesorica bila opuštena, komunicirala je s publikom na zanimljiv i pristupačan način. Također mi se svidjelo što se profesorica šalila s publikom jer je time stvorila vrlo ugodnu atmosferu i ostavila vrlo pristupačan dojam.“ (Fran Henezi, 4.a)
„Profesorica Dujić ukazala je na probleme današnjih medija u kojima je velika prisutnost seksizma koji iskazuju čak i žene. Također je spomenula i problem da za neka ‘ženska’ zanimanja ne postoji imenica koja bi odgovarala muškarcima, primjer toga su izrazi medicinska sestra i medicinski brat – u slučaju da se muškarci odluče za profesiju koja se inače smatra ‘ženskom’ (medicinski tehničar ili odgajatelj u vrtiću), već se i zahvaljujući nazivima tih zanimanja (medicinski brat, teta u vrtiću) susreću s određenim podsmijehom. Iako bi neki rekli da živimo u vrijeme kad su muškarci i žene ravnopravni, ovo je predavanje dokaz da je još dalek put do potpune ravnopravnosti između spolova. Meni se predavanje svidjelo zato što su primjeri bili jasni i nama vrlo bliski i poznati, profesorica Dujić koristila je članke sa stranica koje većina ljudi posjećuje radi saznavanja novih informacija, pa čak i hrvatski jezični portal na kojem nam je pokazala kako je objašnjena riječ žena (prva je izdvojena sintagma ‘javna žena’ s tumačenjem ‘prostitutka’) te nam je tako ukazala na to kako je seksizam i dalje vidljiv u svim sferama života.“ (Lucija Kordić, 4.a)
S obzirom na dojmove naših gimnazijalaca, unaprijed se radujemo sljedećoj suradnji s profesoricom Lidijom Dujić.
Sonja Delimar, prof.