Izvor fotografije: www.pexels.com/photo/a-broadcasting-network-on-air-5061702/
Svaki odlazak u novu sredinu može biti stresno i uznemirujuće iskustvo, a jedna takva ogromna promjena zasigurno je prelazak iz poznatog okružja osnovne škole u novo, nepoznato i zahtjevno gimnazijsko obrazovanje. Osobito jer se to događa u osjetljivom, adolescentskom razdoblju, što je samo po sebi turbulentno i emocionalno komplicirano doba za učenike.
Budući da smo u našoj Gimnaziji pokrenuli projekt školskog radija Gimnazijski herci u sklopu kojega se učenike želi potaknuti na aktivitet i angažman na način da jedni drugima pružaju podršku i bolje se povežu, uzajamno si pomažu i zalažu se jedni za druge, u jednoj od aktivnosti odlučili smo provesti anketu među učenicima prvih razreda. Anketa je zamišljena kao poruka prvim razredima da su dobrodošli u našu školu. Ujedno, to je naš doprinos školi kao mjestu u kojemu se svatko osjeća sigurno, poticajno i slobodno, a osobito prvi razredi. Htjeli smo iskazati da nam je važno njihovo mišljenje i da gimnazijski radio želi biti njihov glas koji će prenijeti kako se osjećaju, kako su se snašli u Gimnaziji, a ujedno da im damo prostora da i oni mogu predlagati kako poboljšati život i rad u njoj. Rezultate ankete prenosili smo u eteru gimnazijskog radija u tjednu od 17. do 21. listopada, a donosimo ih i ovdje kako bi ih mogli vidjeti i proučiti svi zainteresirani, učenici, profesori, roditelji i svi drugi. Ako anketa postigne i najmanje pomake na bolje u cjelokupnom ustroju gimnazijskog života, u bilo kom segmentu, pedagoškom, organizacijskom, poboljšanju komunikacije, učeničke motivacije i sl., možemo reći da je postigla svoj cilj.
Anketu je ispunilo 140 od 151 učenika prvih razreda (preko 90 %). Početno pitanje bilo je kako se osjećaju u novoj školi. Čak 30 % ispitanih učenika odgovorilo je da im se sviđa, 38 % da im je dobro, za 24 % je podnošljivo, a tek je 4 % odgovorilo da im je loše. 4 % učenika odgovorilo je da se osjećaju uplašeno. Iz odgovora na prvo pitanje može se zaključiti da kao škola moramo biti zadovoljni da se gotovo više od dvije trećine učenika prvih razreda u njoj dobro osjeća. To je dobar temelj, a za onaj manji postotak učenika koji osjećaju određenu tjeskobu i strah uvijek je tu podrška razrednika i naše stručne pedagoško-psihološke službe kojima se učenici mogu obratiti u bilo kojemu trenutku. Također, u usporedbi s osnovnom školom, 39 % učenika izjavilo je da im je bolje u Gimnaziji, što je ohrabrujući podatak, za 35 % je isto, a za 26 % učenika sada je teže nego u osnovnoj. Dakle, 2/3 učenika ne vezuje negativne emocije uz dolazak u Gimnaziju.
Što se tiče njihova odnosa prema gimnazijskome obrazovanju, učenici su se ovako izjasnili: Čak 70 % ispitanih učenika misli da će u Gimnaziji dobiti dobre osnove za svoju budućnost. Njih 43 % dobro se snašlo u Gimnaziji i smatra da je ovo dobro mjesto za njih, a 41 % smatra da Gimnazija zasada ispunjava njihova očekivanja o daljnjem školovanju. 64 % upoznaje nove, zanimljive prijatelje. No, više od polovine ispitanih učenika, 53 %, u novoj se školi osjeća preopterećeno obavezama. 22 % nije sigurno jesu li dobro odlučili došavši u Gimnaziju. Iz navedenoga uviđamo da je većina novopridošlih učenika visoko motivirana za rad i da imaju velika očekivanja od gimnazijskog školovanja, no istovremeno više od polovice ispitanih već sad osjeća pritisak obaveza koje su mnogobrojne.
Nadalje, u anketi je ispitanicima ponuđeno nekoliko mogućnosti koje bi istaknuli kao prednost, ali isto tako i kao nedostatak Gimnazije. Najviše njih, 66 %, istaknulo je da je najveća prednost izgled i kvaliteta zgrade, a na drugom mjestu sa 60 % ističu uvjete u kojima učimo i boravimo. Istovremeno je izgled zgrade nedostatak za samo 6 % učenika, a uvjeti rada za 7 %. Učenici očito uviđaju prednosti obrazovanja u modernoj zgradi i dobrim materijalnim uvjetima rada. 54 % učenika smatra da su prednost škole različite školske aktivnosti, a na 4. je mjestu, s 43 %, pristupačnost profesora. Za 40 % učenika prednost su socijalni kontakti koje stječu u Gimnaziji, a 36 % učenika kao prednost ističu kvalitetu nastave. Možemo zaključiti da gotovo polovina učenika ističe rad nastavnika kao kvalitetu ove škole. Istovremeno, za njih 28 % pristupačnost nastavnika nedostatak je škole, a za njih 15 % to je kvaliteta nastave. Dakle, sudeći po dojmovima učenika prvih razreda, u našoj gimnaziji uglavnom rade pristupačni i kvalitetni nastavnici, a s druge strane, na svakome je pojedinom djelatniku da promišlja i unaprjeđuje svoj rad. Prostora za napredak, kako ukazuje anketa, sigurno ima, za dobrobit sviju, osobito za naše prve razrede koji su tek na početku gimnazijskog obrazovanja.
U posljednjem anketnom pitanju, koje je bilo otvorenog tipa, učenici su mogli iznijeti svoje prijedloge za poboljšanje gimnazijskog života, i tu su se pokazali vrlo konstruktivnima. Kao prvo, sami ističu ove pozitivne strane naše škole: Gimnazija omogućava podlogu za željeni fakultet, zatim okruženost poticajnim, motivirajućim ljudima. Također, kažu da je prednost čistoća škole i rad u jednoj smjeni. No na prvom mjestu onoga što im jako nedostaje školska je kantina. Prvi razredi, a to zasigurno nisu samo oni, snažno priželjkuju mjesto unutar školske zgrade u kojemu bi mogli kupiti nešto toplo za jesti, u kojemu bi mogli zajedno sjesti, okupiti se, sjediti na toplom i udobnom u pauzama ili gdje bi učenici putnici mogli boraviti prije početka nastave. U prvome redu, mjesto na kojemu bi mogli kupiti zdrav(ij)u hranu koja im je itekako potrebna kako bi mogli lakše proboraviti šest, sedam sati, a vrlo često i više od toga, uzevši u obzir brojne izvannastavne aktivnosti. Gimnazijski herci prenose njihov glas i apeliraju da se pronađe način da ponovno saživi kantina u sklopu škole.
Na drugome mjestu učenici su istaknuli nedostatak higijenskih potrepština u školskim toaletima, što je očito još jedan problem, i to ne samo u našoj školi, koji to nikako ne bi smio biti. Navest ćemo i ostale nedostatke koje ističu: ogromne obaveze, ubrzana predavanja na pojedinim predmetima, (pre)kratki odmori, nedostaje im prostora za stvari, neki i apeliraju i da se još više obogati školska knjižnica lektirnim djelima.
Za kraj navodimo i konkretne prijedloge učenika prvih razreda koji bi unaprijedili i odgojno-obrazovni rad i općenito ozračje u Gimnaziji: iako su svi svjesni da je gimnazijsko obrazovanje vrlo zahtjevno i da je potreban mukotrpan, kontinuiran rad da se svladaju sve obaveze i očekivanja, učenici sugeriraju neka se ipak vodi briga o smanjenju rasterećenja učenika, da se ne brza s obradom gradiva, da se daju jasnije upute za rad, da ima više komunikacije na satima, da se unese više kreativnosti i zanimljivosti i da bude više skupinskoga rada. Također, iznijeli su želje da bude još bar jedan odmor od deset minuta ili dulji veliki odmor, da satovi u učionicama idu točno, da bude optimalna temperatura u učionicama, da se uvede više izleta i druženja, da bude ormarića za sve, da se pušta različita glazba, da se više radi na bontonu i građanskom odgoju, da bude više gostiju izvana.
U nadi da će rezultati ove ankete barem djelomično doprinijeti boljitku GFG-a, da će bar ponekoga potaknuti na mali pomak i da će zbroj malih napora učiniti ovu školu još boljim mjestom, zaželimo našim prvim razredima puno uspjeha, snažnu volju i motivaciju, inspirirajuće trenutke, dragocjena iskustva, zadovoljstvo, ispunjenost, rast i razvoj u novoj školi. Pozivamo i svakoga od učenika prvih razreda da promisli koji bi to mali korak mogao i on napraviti za svoju Gimnaziju, mjesto u kojemu će provoditi polovinu radnih dana u sljedeće četiri godine i koje će itekako utjecati na njegov daljnji život i usmjeriti njegovu budućnost.
Lidija Novosel, prof.