Sonja Delimar, prof. savjetnik
Gimnazija “Fran Galović” Koprivnica
Tri antiutopije
projekt / tema u 1. razredu gimnazije
(primjer dobre prakse – odrađeno u 1.a, 1.b i 1.d razredu šk. godine 2020./2021.)
Sažetak:
U skladu s tematskim pristupom po kojemu je organiziran novi kurukulum i autonomijom koju nam taj kurikulum pruža u izboru sadržaja za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda te uzevši u obzir interese svojih učenika, odlučila sam napraviti projekt obrade nekoliko poznatijih antiutopijskih romana u 1. razredu gimnazije.
Uz kurikulum su u popisu klasičnih hrvatskih i svjetskih književnih tekstova za cjelovito čitanje ili čitanje ulomaka navedeni i romani 1984. Georgea Orwella (o obradi kojega sam već pisala na portalu Pogled kroz prozor
https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2011/08/31/george-orwell-1984/ )
i Vrli novi svijet Aldousa Huxleyja, a u udžbeniku Književni vremeplov 1 metodički je obrađen roman Fahrenheit 451 Raya Bradburryja.
Znajući iz prikaza učeničkih izbornih lektira da je učenicima žanr antiutopije među omiljenijima, odlučila sam s njima obraditi ova tri klasika.
Ishodi koje sam ostvarivala nisu samo iz područja Književnost i stvaralaštvo (SŠ HJ B.1.1., SŠ HJ B.1.2., SŠ HJ B.1.2., SŠ HJ B.1.4.), nego i iz područja Hrvatski jezik i komunikacija (SŠ HJ A.1.1., SŠ HJ A.1.4.) kao i iz područja Kultura i mediji (SŠ HJ C.1.1.
U ovome ću radu ukratko prikazati planiranje, provedbu i tijek projekta te rezultate učeničke (samo)refleksije i samovrednovanja.
Ključne riječi: antiutopije, projektna nastava, obavezna i izborna lektira, aktualizacija književnoga teksta, samovrednovanje
Uvod
Budući da provedba projekta pretpostavlja čitanje dviju obaveznih lektira i jedne izborne, bilo je nužno planirati rad u dužemu periodu kako bi se učenicima dala mogućnost da bez prevelikoga pritiska pročitaju tražene romane. Ovisno o rasporedu u razrednom odjeljenju aktivnosti su planirane (i odrađene) od 25. rujna do 15. studenoga odnosno do kraja prvoga polugodišta, a rad na izbornoj lektiri produžen je do kraja prvoga polugodišta.
Provedba projekta
Planirane i odrađene aktivnosti vidljive su u Tablici 1:
Od 25. rujna do 1. listopada odrađen je uvodni sat s najavom projekta i upoznavanje s projektnim zadatcima i sat interpretacije romana Fahrenheit 451 (prema udžbeniku Književni vremeplov 1 – dalje KV) te online provjera čitanosti prve lektire – ukupno 3 sata.
Poveznica na online test čitanosti: testmoz.com/11340592
Od 10. do 15. listopada učenici su u tri sata održali svoja izlaganja o prvome romanu (Fahrenheit 451, Raya Bradburyja), podijeljeni u 6 skupina s temama koje su vidljive u Prilogu 1:
Uz praćenje izlaganja po skupinama, učenici su paralelno vodili bilješke o kvaliteti prezentacija prema Tablici 2.
Od 25. do 30. listopada učenici su pisali 1. školsku zadaću birajući za svoj sastavak jedan od tri zadatka vezana uz roman Fahrenheit 451. Prvi zadatak bio je problemski i bio je vezan uz ulomak iz romana, drugi zadatak bio je zamisliti intervju s kapetanom Beattyjem, a treći zadatak bio je napisati biografiju iz pozicije glavnoga lika Guya Montaga. Drugi i treći zadatak vezani su uz preporučene vrste tekstova (intervju i biografija) koje smo paralelno obradili. Zadatci koje su učenici dobili nalaze se u Prilogu 2.
Učenici su zadaću pisali u blok satu, a nakon toga održan je i sat analize jezičnih i stilskih pogrešaka.
Od 5. do 15. studenog održane su aktivnosti vezane uz Orwellov roman 1984.: uvodni sat (obrada i interpretacija), izlaganja učenika na temu romana; (samo)vrednovanje (anketa); problemski esej za domaću zadaću – ukupno 5 sati.
Ovoga su puta učenici svoja izlaganja radili samostalno, što znači da je bilo nužno pripremiti za svakoga pitanje ili zadatak na temelju kojega će održati izlaganje. Broj učenika po razredima je 21 pa je toliko i pitanja.
Pitanja se nalaze u Prilogu 3.
Za domaću zadaću učenici su pisali i sastavak na temu ulomka iz romana, birajući jedan od dva zadatka. Ulomci i zadatci nalaze se u Prilogu 4.
Nakon odrađenih obaveznih projektnih zadataka učenici su dobili zadatak roman Aldousa Huxleya Vrli novi svijet do kraja polugodišta obraditi na izboran i individualan način (ili grupirajući se po želji) koristeći smjernice koje se nalaze u Prilogu 5.
Nakon svega s namjerom (samo)vrednovanja učenicima je ponuđena anketa u kojoj su odgovarali na nekoliko pitanja:
Pitanja za samovrednovanje glasila su ovako:
Što mislite o ovakvome načinu obrađivanja lektire kako smo obradili Fahrenheit 451 i 1984.? Usporedite taj način obrade s prijašnjim ili nekim tradicionalnim načinima obrade lektire; koje prednosti, a koje slabosti ovakvoga načina uočavate? Kako procjenjujete dugoročnu korist od ovakve obrade lektire? Koliko vam je to zabavno? Jeste li više ili manje motivirani? Što biste promijenili i eventualno popravili?
Rezultati učeničkog samovrednovanja, učenički odgovori, nalaze se na prezentaciji u Prilogu 6 (preneseni sa svim jezičnim pogreškama; isticanje boldanjem je moje):
Zaključak:
Nakon provedenih nastavnih aktivnosti i analize rezultata učeničkog (samo)vrednovanja može se zaključiti da učenici jako dobro procjenjuju kvalitetu vlastitoga rada i koristi i prednosti pojedinih metoda rada – samostalnog istraživanja i izlaganja u odnosu na pismenu provjeru sadržaja lektirnih djela.
Njihova bi se promišljanja mogla sažeti ovako kao što je napisano u Tablici 3.
Učenici procjenjuju nastavne aktivnosti najprije s obzirom na to koliko im stresa uzrokuju i koliko su im zanimljive i poticajne. Također su svjesni da je vještina javnoga izlaganja vrlo bitna i korisna, ali ako imaju problem s javnim nastupom (trema ili slabije razvijene verbalne sposobnosti), preferiraju pisanu provjeru čitanosti lektire koju sastavlja nastavnik. Pritom su svjesni i toga da su u slučaju samostalnih izlaganja o pročitanoj lektiri sami kreatori svojega nastupa i dojma te više odlučuju o ocjeni koju će dobiti, a ako nastavnik sastavlja pitanja na koja moraju odgovarati, može se dogoditi da nastavnik drugačije od njih procijeni koji su sadržaji važniji za dugoročno pamćenje.
Praćenje izlaganja njihovih kolega učenicima je zabavnije, dinamičnije i opuštenije, ali dobro uočavaju da je važno da se svi učenici za izlaganja dobro pripreme inače nastava postaje razvučena i dosadna.
Zanimljivo je i to da uspoređuju razine zahtjevnosti različitih zadataka i ogorčeni su ako procijene da se neki učenici mogu izvući s izlaganjem bez čitanja lektirnoga djela pa nastavnik mora paziti na ujednačenost i kvalitetu zadataka.
Također, učenici uočavaju da zadatci za samostalna izlaganja potiču istraživanje i razmjenu mišljenja, ali takav način nastave zahtijeva i veliku potrošnju vremena jer svaki učenik mora dobiti priliku izložiti rezultate svojega rada.
Literatura:
Književni vremeplov 1, čitanka za prvi razred gimnazije
Ray Bradbury: Fahrenheit 451
Aldous Huxley: Vrli novi svijet
George Orwell: 1984.