Iskušavanje jezika ili stvaralaštvo u jezičnom okviru: primijenili učenici prvih razreda
Škola nije igra, ali igra je, barem ponekad, ipak dobrodošla u školi. Saznanja razvojne psihologije opiru se mišljenju onih koji smatraju da svi školski sati moraju biti vrlo ozbiljni, strogi i usmjereni samo i isključivo zahtjevnom memoriranju nastavnih sadržaja. Dokazuju nam da je učenje igrom najjednostavnija i najprirodnija aktivnost koja potiče kreativnost, imaginaciju, slobodno, stvaralačko mišljenje, samostalno rješavanje problema, bolju koncentraciju, motivaciju, pozitivniji emocionalni stav, razvoj suradničkih odnosa itd. I zato, uopće nije igra dati mogućnost učenicima da se u nastavi mogu stvaralački, kreativno – igrati! Korist je, skepticima unatoč, višestruka za učenike i daleko nadmašuje puku zabavu i razbibrigu.
U sklopu izučavanja materinskoga jezika kao jezičnoga sustava (jezična komunikacija, temelji književnosti kao umjetnosti riječi, vrste riječi, riječi u rečenici, riječi kao jezični znakovi, odnosi među riječima, riječi u knjigama i promišljanja kakav bi bio svijet bez knjiga, tj. bez mogućnosti pamćenja riječi…), učenici prvih razreda iskušali su se u jezičnim igrama koje riječi stavljaju u određene zadane okvire. Direktno na satu, vremenski ograničeni, bez uporabe interneta, a ipak su stvorili zanimljive uratke iskušavajući mogućnosti vlastitoga jezika.
Slijede kratka objašnjenja vrsta jezičnih igri i učeničkih pokušaja njihova ostvarivanja.
ABECEDARIJ – tekst koji se sastoji od riječi čija početna slova slijede abecedni poredak (od A do Ž). U hrvatskom jeziku sadrži 30 riječi i treba biti što smisleniji.
Antun Bosman Cindrić čekat će debeli Đurin džemper. Evo fantastičnog gospodina. Hvali i jako ljubičasti motiv na njemu. On prikazuje raznoliku strukturu šavova te ušivavanja vrsnih zanimljivih žetončića.
(Barbara Filipović, Matej Matijašić, Anja Mehkek, Zita Zmaić – 1. a)
Anamarija Bubić-Cvilić čekat će da džip đaka elegantno fijukne glasnim hihotanjem i jaukanjem kad lijepa, ljupka mlada nađe njega onako prijateljski raspoloženoga, sretnog, šašavog Tonija, uvijek veselog, za život.
(Sara Gašpar, Lucija Večenaj – 1.d)
PANGRAM – rečenica u kojoj se nalaze sva slova abecede. Nastoji se upotrijebiti što manje znakova, tj. slova/glasova.
Božo Zoranić često cijedi limun i preša grožđe koje džipom vozi hitro, nježno i s ljubavi prema g. Fergusonu.
(Jurica Biluš, Viktor Petrović, Matej Zadro – 1. d)
TAUTOGRAM – povezan tekst u kojemu sve riječi počinju istim slovom.
Josip Jozić jednoga je jutra jeo jednu jedinu jabuku jer je jako jak. Jednog jasnog jesenskog jutra jahao je jednoroga, jahao je jarca Juru. Jura je jako jedinstven jarac. Jedrio je Jadranom jedrilicom jer je jedriličar. Jeo je jagodasti jogurt jer je jako jestiv. Je lʼ jasno?
(Damjan Koštarić, Izabela Lugarov, Martin Majerus, Anja Mihailović, Ema Varga – 1.c)
Sutra slavimo svadbu svoje stare, senilne, sretne sedamdesetogodišnje sestrične Sandre. Sretni smo sudjelujući spremati svadbene sastavnice. Sandrina sestra Sanja sprema se sašiti Sandrinu svečanu suknju sa suncokretima. Svadba se slavi sutra, sedamnaestog srpnja. Sandrini svečani sudionici svadbe su Stanko, Slavko, Stipan, Stipe, Sunčica, Sonja, Silvija, Sara, Srećko sa suprugom Slavom.
(Leo Bradić, Josipa Harambaša, Tara Đelekovčan – 1.d)
Teo tjera točkastog tiranosaura tokom tjedna. Topom toga tiranosaura tjera travnjacima tople tundre. Tijekom tjeranja tunelom tata tiranosaura tenkom tjera Tea. To teško tjeranje traje tisućljećima. Tek tada treba tiranosaurov tenk točiti.
(Dinko Blažek, Robert Horvat, Teo Kežman – 1.d)
LIPOGRAM – tekst u kojemu se namjerno ne upotrebljava jedan glas (ili više njih).
Danas je jako sunčan dan, mojem je bratu rođendan. Tortu je slagao sam te pozvao svoje rođake na zabavu. „Torta je neukusna“, kaže rođak. Želudac nam se okrenuo, dan je vrlo „dobro“ prošao. Poruka ovog teksta: „Ne kušaj hranu lošeg kuhara, moga brata.“ (bez i)
(Ivana Bosman, Jan Knapić, Josipa Mikulec, Matej Vitelić – 1.a)
Lidija Novosel, prof. savjetnica