Nedavno održana Državna smotra simuliranih suđenja prilika je za podsjetiti se kako se simulirano suđenje, kao jedna interaktivna metoda poučavanja, može provoditi.
Što su simulirana suđenja?
Simulirana suđenja simulacija su sudskog postupka, odnosno sudske rasprave. Učenici analiziraju određeni slučaj i preuzimaju ulogu svjedoka, tužitelja, tuženika, odvjetnika, vještaka te prema određenim koracima sudskoga postupka simuliraju sudski proces. Pojednostavljeno, dvije suprotstavljene strane iznose svoje argumente prema unaprijed utvrđenim pravilima. Sudac razmatra argumentaciju i cijeli postupak i donosi presudu.
Kako se mogu primijeniti u nastavi?
Ovisno prema raspoloživome vremenu mogu se koristiti na jednome ili na više nastavnih sati, ili kao višednevni izvannastavni projekt. Na satima hrvatskoga jezika, povijesti, etike, stranih jezika pa i nekih drugih predmeta, može se provesti suđenje literarnim ili povijesnim likovima ili pak uzeti stvarne primjere iz sudske prakse. Sud pro se prikladni je oblik za jedan nastavni sat jer sudski se postupak simulira s malim brojem sudionika i po jednostavnim pravilima.
Koje se vještine usvajaju?
- aktivno slušanje
- argumentirano iznošenje stavova
- uočavanje bitnih činjenica
- čitanje s razumijevanjem
- uvažavanje sugovornika
- poštivanje pravila
- nepristrani pristup
- igranje uloga
- rješavanje problemske situacije
- skupinski rad i suradničko učenje
- kritičko razmišljanje
- logičko zaključivanje
- javni nastup
Moramo li poznavati pravnu struku?
Cilj nije obrazovati buduće pravne stručnjake, nego usvojiti ranije navedene vještine te povećati pravnu pismenost učenika.
Pravni stručnjaci mogu se angažirati kao pomoć u tumačenju zakona i stručnih izraza, a uspostava suradnje s lokalnim sudovima omogućuje učenicima da se nađu u prostoru suda i iz prve ruke saznaju kako funkcionira njegov rad.
Gdje pronaći materijale?
Priručnik Građanski odgoj i obrazovanje Modul: Zakon u razredu – prema kulturi vladavine prava i demokracije i slučajevi koji su dosad bili na Smotrama simuliranih suđenja nalaze se na mrežnoj stranici AZOO-a.
Na mrežnoj stranici Classroom Law Project mogu se naći primjeri američkih procesa. Američki proces poznat je učenicima iz filmova i serija i može dobro poslužiti za usporedbu s hrvatskim sudskim postupkom.
Odakle početi?
Najprije je važno učenike upoznati s rječnikom sudnice, objasniti im tehničke i stručne pojmove koje moraju razumjeti, a to su tužitelj, tuženik, teret dokazivanja, optužnica, prigovor, tužba, sudski vještak i sl. Nakon toga polako se uvode u samu temu suđenja razgovorom o konkretnoj životnoj situaciji te iščitavanjem iskaza kako bi što bolje razumjeli slučaj i svoju ulogu u suđenju. Mogu se koristiti različite strategije kao što su vremenske lente, kviz Tko je što rekao, Vennov dijagram, tablice, kratki skečevi ili slično. Tek kada učenici dobro razumiju slučaj može se krenuti na pripremu postupka. Slijedi pisanje uvodnih i završnih riječi, osmišljavanje pitanja za svjedoke, predviđanje mogućih pitanja suprotne strane i uvježbavanje javnoga nastupa. Skupinski rad je ključan, svi učenici moraju funkcionirati kao dobro uigran tim, kako u pripremi, tako i na samoj simulaciji.
Vrednovanje i samovrednovanje
Potrebno je dobro analizirati svaki korak tijekom pripreme, uvažiti sugestije svih sudionika i tako stalno poboljšavati izvedbu. Nakon simulacije vrlo je važno provesti vrednovanje i samovrednovanje kako bi se učenici kritički osvrnuli na svoj rad, istaknuli što im je bilo najteže, što su naučili i što bi drugačije uradili.
Kako se simulirana suđenja uklapaju u kurikulumski pristup
Ova metoda omogućuje realizaciju ishoda određenih predmeta, kao npr. domena Komunikacija i jezik, zatim korelaciju među predmetima i ostvarivanje očekivanja iz međupredmetnih tema: Građanski odgoj, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
Državna smotra
Državna smotra simuliranih suđenja održava se svake godine u ožujku na jednom od sudova u Zagrebu, s iznimkom online smotre održane u listopadu ove godine zbog epidemiološke situacije. Pripreme kreću početkom nastavne godine kada Državno povjerenstvo dogovara koji će slučaj biti predmet simulacije te se materijali dostavljaju školama. Izmjenjuju se građanske parnice i kazneni postupci. Škole se prijavljuju Agenciji za odgoj i obrazovanje i od viših savjetnika za građanski odgoj i obrazovanje primaju sve upute. U dva kruga suđenja učenici imaju priliku biti tužitelji odnosno branitelji te se svaki puta natječu s drugom školom pred pravim sucem ili sudskim vijećem. Na kraju sudac objavljuje presudu, analizira prikazanu simulaciju i učenicima daje vrijedne povratne informacije.
Sudac Vrhovnog suda Republike dr. sc. Marin Mrčela jedan je od pokretača projekta simuliranih suđenja za srednjoškolce koji istiće kako simulirana suđenja u sklopu Građanskoga odgoja i obrazovanja uče učenike kako komunicirati s nekim s kim se ne slažu, kako predstaviti sebe ne umanjujući integritet drugoga te o važnosti suda u zaštiti ljudskih prava.
Simulirana suđenja dobar su primjer iskustvenoga učenja u kojemu se učenici upoznaju s funkcioniranjem sudbenog sustava, stječu pravnu pismenost, usvajaju cjeloživotne vještine te jačaju samopouzdanje.
Jasna Kraljić-Cmrk, prof. savjetnik