Božićno i predbožićno razdoblje budi asocijacije toplog obiteljskog doma, kićenja božićne jelke, purice s mlincima, gledanja prigodnog filma dok vani pada snijeg. Isto tako, u današnje moderno doba česte su negativne konotacije poput stresa i financijskog opterećenja, stoga brojna istraživanja bave se upravo psihološkim efektom blagdanske sezone, a ja sam izdvojila najzanimljivije podatke. (Napomenula bih kako sva istraživanja sa sobom nose metodološke nedostatke, što znači kako postoje odstupanja od opisanih nalaza.)
Iskustvo nam govori da postoji spolna razlika u kupovanju i darivanju božićnih poklona, što su potvrdila i brojna istraživanja (Dyble, Leeuwen i Dunbar, 2005; Fischer i Arnold, 1990). Čini se da žene počinju s kupovinom puno ranije od muškaraca. Također, kupuju veći broj poklona, više pažnje posvećuju samom planiranju prikupljajući specifične i generalne informacije na kojima temelje svoj odabir. Pokazalo se da postoji razlika i u financijskoj potrošnji: naime, u jednom istraživanju ženske su sudionice potrošile više kupujući za prijatelje u odnosu na muške. Pritom nije bilo spolne razlike u materijalnoj vrijednosti poklona namijenjenih članovima obitelji. Druga detektirana spolna razlika aspekt je pozitivnog funkcioniranja tijekom blagdanskog razdoblja (Kasser i Sheldon, 2002), pri čemu ženski spol u većoj mjeri izvještava o doživljaju stresa. Čini se kako dobivena razlika nije rezultat veće uključenosti u proces kupovine ili drugog blagdanskog iskustva već generalne tendencije žena negativnim unutarnjim doživljajima. Drugim riječima, žene se više „stresiraju“ u svakodnevnom životu pa tako i tijekom božićne sezone.
Neki ovo razdoblje zovu najljepše doba godine, no poznato je kako sa sobom može nositi određeni stres. Stresna perspektiva proizlazi iz vremenskog pritiska, socijalnih obveza i potencijalnih financijskih briga te se u većoj mjeri pojavljuje tijekom predbožićnog razdoblja. Zaštitnu funkciju ima njegovanje nematerijalnih vrijednosnih načela. Tako su neka istraživanja utvrdila bolju emocionalnu dobrobit u ovo doba godine kod religioznih osoba u odnosu na one koji ne njeguju religijske vrijednosti. Bitnu ulogu u tome ne nosi vjera sama po sebi već način na koji se obilježava i slavi blagdansko razdoblje. Čini se kako uključivanje u obiteljske božićne rituale pospješuje psihološku dobrobit pojedinca, umanjuje doživljaj usamljenosti i pridonosi obiteljskoj klimi (Paez i sur., 2011). Drugim riječima, socijalna uključenost u obiteljske aktivnosti potiče aspekte pozitivnog ljudskog funkcioniranja dok religijska vjerovanja pružaju doživljaj dubljeg značenja kao sekundarnu determinantu sreće. Neka su istraživanja analizirala aktivnosti i iskustva povezana s dobrobiti tijekom blagdana. Kasser i Sheldon (2002) intervjuirali su 117 osoba od 17. do 80. godine života i razgovarali o razini stresa, zadovoljstvu i emocionalnom stanju tijekom božićne sezone, ali i o iskustvu potrošačkog ponašanja. Nalazi upućuju kako je materijalistički aspekt božićnog slavlja negativno povezan s dobrobiti i zadovoljstvom pojedinca.
Istraživanja povezana s darivanjem pokazala su kako trošenje novaca na nama drage ljude donosi više sreće nego trošenje novaca na sebe. Zašto je to tako? Osim što nalazimo nagradu u sreći i zadovoljstvu drugih, možda u većoj mjeri predviđamo pozitivnu reakciju drugih kada otvaraju svoje poklone nego što mi očekujemo svoje darove. No, financijski troškovi te sreće mogu imati negativne konotacije. Neka ispitivanja kažu kako prosječno europsko kućanstvo izdvoji do 400 eura na blagdanske troškove (Deloitte i Touche, 2014). U redu je poklonima pokazati bližnjima ljubav, no nemojmo graditi Božić oko materijalnoga jer sreća i životno zadovoljstvo nisu produkt toga! Ljubav možemo pokazati na razne načine, ne samo poklon bonom. Općenito, ljudi su sretniji kada troše novac na iskustva, a ne na imovinu. Trebali bismo tako razmišljati kada promišljamo što ćemo pokloniti. Trebali bismo se sjetiti i onih manje sretnih te na prigodan način uljepšati njihove blagdane. Takva altruistična gesta zasigurno bi u nama dodatno probudila zdraviji duh Božića.
Na kraju, moja preporuka glasi – ne stavljajmo fokus na blagdanski komercijalizam i materijalizam već nađimo radost u vrijednosnim dobrobitima ovog doba: obiteljskim blagdanskim ritualima – bilo to zajedničko kuhanje božićnog ručka i kićenje jelke, pjevanje prigodnih pjesama, gledanje božićnog filma s voljenima ili pak grudanje s braćom!
Želim vam svima ugodne i vesele blagdane u krugu najmilijih!
Maja Blažek, magistra psihologije