U srijedu, 15. svibnja 2019. u Gimnaziji “Fran Galović” održan je okrugli stol pod nazivom Kakvi mediji – takva publika vs. Kakva publika – takvi mediji. Sudjelovali su afirmirani mladi novinari, ujedno i bivši učenici Gimnazije ,,Fran Galović“, Nela Carek, Simona Margetić, Dragana Pandža i Marko Posavec, a razgovor je vodio dr. sc. Željko Krušelj, koprivnička novinarska legenda. Okrugli stol dio je projekta Medijska gradionica.
Okrugli stol započeo je u 12:25 predstavljanjem sudionika. Moderator je zatim izrazio zadovoljstvo pitanjem o kojem će razgovarati na ovom okruglom stolu jer je, rekao je, riječ o vječnom pitanju u novinarstvu – tko je odgovoran za stanje u kakvom su mediji danas. A stanje je, svi su suglasni, loše. Nela Carek iznijela je stav da je danas jasno kako upravo publika utječe na medijsku politiku jer se, zahvaljujući digitalizaciji, reakcija publike na pojedine sadržaje lako može pratiti. Publika nije više neka nedefinirana masa kojoj upućujemo poruke i potrebno je vrijeme da bi se znalo kako će te poruke biti primljene. Publika danas reagira odmah i komercijalni portali oblikuju svoje sadržaje na temelju klikova. Ako se baš mora odlučiti u vezi s postavljenom dvojbom, Nela Carek rekla je kako bi se opredijelila za ono kakva publika – takvi mediji.
Simona Margetić složila se s tim i spomenula definiciju koja kaže da su mediji ogledalo društva. Kao društvo nismo dovoljno obrazovani da posežemo za nekim kvalitetnim i analitičnim sadržajem koji možemo vrednovati kao pozitivan ili negativan, dobar ili loš, istaknula je. Danas je novinarima bitno da se vijest što prije objavi. U neprestanoj utrci tko će prije objaviti neku vijest novinari ne stignu provjeriti točnost informacija i tako štete ugledu profesije. I gdje je tu istraživačko novinarstvo, pitala je Simona Margetić.
Dragana Pandža govorila je o odnosu između medija i publike na primjeru radija na kojem radi. Radio Glasa Podravine uspio je u četiri godine od najneslušanije gradske radiopostaje postati najslušanija za gotovo sve dobne skupine, i to puštajući publici glazbu koju ne pušta nijedan radio. Približili su se publici osebujnom glazbom i izbjegavajući mainstream i pritom se vodili logikom idemo mi vas graditi, a ne vi nas. Imali su sreću da su ih direktori podržali. I uspjeli su! Navedeni primjer svjedoči o snazi i odgovornosti medija!
O lokalnim tiskovinama govorilo se kritički, posebno je istaknut senzacionalistički pristup Podravskoga lista koji često prelazi granicu dobrog ukusa, pogotovo kad je riječ o ljudskim tragedijama. Da žutilo nije prisutno samo u lokalnim tiskovinama, potvrdila je i Simona navevši kako su na razini Hrvatske najčitaniji tabloidi Indeks i 24 sata. Simona Margetić istaknula je kako lokalni mediji imaju mogućnost promijeniti priču, donijeti pozitivu koja će onda doći i do nacionalnih medija te bi se spirala negativizma mogla pretvoriti u nešto sasvim suprotno.
Marko Posavec istaknuo je kako publika danas nije bitno drukčija od publike nekad. Ako se pogledaju stariji članci, vidi se kako su ljudi oduvijek voljeli čitati o prometnim nesrećama, katastrofama – kao i današnji čitatelji (ma što pisali u komentarima). Može li se odgajati publiku? Teško, rekao je Marko Posavec. Danas je novinarstvo građanski medij. Mediji su izgubili kredibilitet – u masi svega i svačega, ljudi ne shvaćaju medije ozbiljno i prevladava šund.
Željko Krušelj osvrnuo se na tehnološke promjene u novinarstvu, koje su nevjerojatne, ali i istaknuo kako je bit novinarstva uvijek ista. Što je dobra vijest? Loša vijest. Što je najbolja vijest? Najlošija vijest. Ono što izaziva ljudski interes uvijek je nešto bizarno, loše, tragično, tj. ono što izaziva snažne emocije.
Tko je tu kriv za stanje kojim su svi nezadovoljni – publika ili mediji – vratio se moderator polaznome pitanju. Odgovor je da jedno bez drugoga ne ide, publika utječe na medije, a mediji žele biti prodavani, gledani, slušani i zato zadovoljavaju interese publike. Ta je interakcija takva da je krivica pola-pola i ta se dva pola međusobno izmjenjuju.
U nastavku je okrugli stol uključio i učenike – gosti su ih pitali što čitaju, što ih zanima na portalima, o čemu bi željeli čitati. Na hrvatskoj je sceni preko tisuću portala. Tu su i nebrojeni televizijski kanali i radijske postaje. Medijska eksplozija i informacijska eksplozija zahtijeva od današnje publike umijeće selektiranja.
Učenici su rekli da čitaju o tehnologiji i sportu, prate vijesti povezane sa školom i poznatim osobama. Mediji se koriste za zabavu i obrazovanje, rekao je učenik Leopold Jurić. Novine učenici gotovo uopće ne čitaju. Mladi tiskovine ne percipiraju kao sredstvo komunikacije, one su za stariju generaciju, naglasio je gospodin Krušelj. Radio je prošao bolje, više od pola učenika sluša radio, pa i lokalni radio. Televiziju gleda više od pola učenika.
U razgovor se uključio učenik Neven Lukić rekavši kako mladi na društvenim mrežama zbog algoritama dolaze samo do vijesti koje su drugima zanimljive. Ne vide sve vijesti, nego selekciju. Kad bi odlazili na portale izravno, vidjeli bi veći izbor, no ovako odluku za njih donosi netko drugi. Dakle, u digitalnom obliku učenici prate portale, ali one sadržaje koje su na društvenim mrežama za njih odabrali algoritmi.
Marko Posavec istaknuo je kako je vrlo očito u kojem smjeru stvari idu. Do čitatelja se dolazi drugim kanalima, danas su to društvene mreže, i to vrlo brzo. Društvene mreže ključno utječu na posjećenost. Problem je što su one privatizirane. Novinari proizvedu neki sadržaj i daju to mrežama koje postavljaju pravila. Klasični mediji potpuno su out, zaključio je.
Moderator je rekao nekoliko riječi i o demokratizaciji medija koja je dvosjekli mač. Danas svatko može za pola sata pokrenuti svoj portal i novinar može biti svatko. Kako opstati, to je drugo pitanje.
Na kraju su se gosti osvrnuli na današnji doživljaj novinarske profesije – tog tako časnog zanimanja. Do degradacije profesije dovodi brzina komuniciranja, potreba za proizvodnjom uvijek novih vijesti te problem financiranja portala. Publika ne traži analitičko novinarstvo, zahtjevne tekstove, hoće brze, zanimljive i spektakularne vijesti, pa bile one i površne i netočne.
Na samom kraju gosti su učenicima uputili nekoliko savjeta vezanih za kvalitetno novinarstvo te poručili da je i za tu profesiju bitna specijalizacija. Budite dobri u svemu, ali budite u nečemu odlični, zaključio je Marko Posavec.
Sedamdesetak učenika i profesora u gimnazijskoj multimediji pozdravilo je goste pljeskom.
Sara Tetec (2. c) i Uredništvo
FOTO: FRANzine i Tamara Sinjerec (2. e)