Razgovor vodila: Lara Horvat, 2. e
Nakon nekoliko “sušnih” godina – od odlaska sjajnih Karla Šerbetara, Ivana Orehovca i Davida Prelogovića – Gimnazija „Fran Galović“ ponovno ima dvoje olimpijaca! Marta Kunštić predstavljat će Lijepu Našu na 13. Međunarodnoj olimpijadi iz astronomije i astrofizike u Mađarskoj, a Luka List dvostruki je olimpijac: upravo se vratio s Mendeljejevljeve kemijske olimpijade iz Sankt Petersburga, a čeka ga i Međunarodna kemijska olimpijada.
Imali smo čast razgovarati s Lukom, učenikom 3. d razreda, koji je – usput rečeno – već treći put na Danu škole izabran za najučenika generacije!
Bok, Luka! Nedavno si se vratio iz Rusije s Mendeljejevljeve kemijske olimpijade. Kakvi su prvi dojmovi, tj. opće zadovoljstvo avanturom?
Tak je, upravo smo se vratili i preplavljeni smo dojmovima. Sankt Peterburg je predivan, organizacija natjecanja bila je odlična, a program bogat i zanimljiv.
Opiši nam kako je izgledalo natjecanje. Radni jezik bio je engleski. Koliko je teško bilo ovladati terminologijom na engleskom?
U Zračnoj luci Pulkovo dočekali su nas organizatori natjecanja te nas busom prebacili do hotela. Nakon otvaranja Olimpijade, treći smo dan prijepodne već pisali prvi teorijski ispit, koji sadrži osam zadataka, a vrijeme pisanja je 5 sati. Idući se dan pisao drugi teorijski ispit. Bio je podijeljen na pet područja kemije i u svakom smo mogli izabrati po jedan zadatak od triju ponuđenih, a također se pisao 5 sati. Zatim smo imali dan odmora, a nakon njega slijedio je eksperimentalni test. Oba teorijska ispita pisali smo u hotelu, a za praktični smo bili prevezeni u kemijski dio sanktpeterburškog sveučilišta na rubu grada. Pet smo sati radili na dvama zadatcima, jednu organsku sintezu i jednu analizu. Nakon ručka u njihovoj menzi imali smo uvid u svoje teorijske ispite. Imali smo 20 minuta sa sastavljačima i vlastitim testovima.
Svako poslijepodne imali smo organizirane ekskurzije, pa smo imali priliku obići Ermitaž, radnu sobu Dmitrija I. Mendeljejeva (utemeljitelja periodnog sustava elemenata, čija je ove godine 150. obljetnica), Zimski dvorac, katedralu sv. Izaka, park u Pavlovsku, vozili smo se po Nevi itd., a navečer smo se družili s ostalim natjecateljima. Na samom kraju održalo se svečano zatvaranje natjecanja u Putinovoj palači, na kojem su napokon objavljeni konačni rezultati i podijeljene medalje.
Engleski je jezik normalna pojava kad se ovako improvizirano snalazimo pri samoj pripremi za natjecanje. Naime, većina materijala iz kojih učimo i jesu na engleskom, no to nije problem jer su stručni termini u hrvatskom jeziku često internacionalizmi koji imaju svoje podrijetlo u klasičnim jezicima. Čak i ako nisu, iz konteksta se lako mogu shvatiti i pohvatati. Teže je pak bilo sporazumjeti se s Rusima, koji rijetko znaju engleski.
Jesi li zadovoljan položajem hrvatskih srednjoškolaca na tako velikom i zahtjevnom natjecanju?
Ruski govornici imaju povlašten položaj što se tiče jezika jer su domaćini i organizatori natjecanja. Dakle, službeni su jezici Olimpijade engleski i ruski, a kome se to ne sviđa, dobije priliku prevesti testove na svoj jezik. Mi nismo imali potrebu za time. Ipak, većina profesora i asistenata su Rusi. Kako god, većinu vremena osiguran nam je engleski prijevod, uključujući i vrijeme izvan testiranja. Ne vidim drugi način da pripadnici hrvatske ili koje druge reprezentacije ne budu jednako tretirani, stoga sam zadovoljan.
Jesu li sklopljena neka nova poznanstva?
Naravno! Najprije smo se upoznali s prijateljima Slavenima (s obzirom na to da su većinski sudionici pripadnici bivšeg SSSR-a), a najviše smo se družili s Litavcima, Česima, Makedoncima i Slovacima. Ove je godine sudjelujelovalo čak 30 zemalja, a svi smo bili smješteni u jednom hotelu s četiri zvjezdice (very nice), zajedno s mentorima.
Kako su tekle pripreme za natjecanje?
Imali smo priliku sudjelovati u nizu krugova (svaki traje 3 – 5 dana) priprema za kemijske olimpijade na PMF-u u Zagrebu te na Institutu „Ruđer Bošković“. To su bile primarno teorijske pripreme. Tek nakon izlučnog ispita, nas petero imali smo mali uvid u praktikum fizikalne kemije. Tada je bio red na nama da naučimo što više iz dobivenih materijala, a zatim da se pokušamo snaći u zadatcima s prošle olimpijade IMChO. To je bilo (i ostalo) jako izazovno jer su ti zadaci dosta teži od onih s olimpijade IChO, a neusporedivi s našim državnim Natjecanjem iz kemije. Mendeljejevljeva olimpijada traži široko znanje kemije i zaista “guta” puno vremena, no isplati se.
Kakav je omjer između uloženog i dobivenog?
Najteže je početi, a uz osnove se relativno lako napreduje dalje. Velika je nagrada samo sudjelovanje na takvom natjecanju, a za medalju će biti još prilika.
Planovi za sljedeću godinu?
Zapravo još nije gotovo za ovu godinu! Slijede praktične pripreme za Međunarodnu kemijsku olimpijadu (IChO) prema posebnoj “skripti”, koja se objavljuje svake godine mjesecima prije same olimpijade, Preparatory problems. Nakon priprema u Zagrebu i Olimpijade u Parizu počinje nova sezona priprema za zadnje dvije olimpijade najavljene za Istanbul i Budimpeštu. Tada valja i pripremiti mature… Vidjet ćemo, ima vremena.
Izvor slike: Hrvatsko kemijsko društvo