Povodom Dana Matice hrvatske, koja je osnovana u Zagrebu 10. veljače 1842., Gimnazija „Fran Galović“ imala je čast ugostiti Luku Šeputa, njezina potpredsjednika. Na drugom Školskom satu organiziranom u suradnji s Ogrankom MH-a u Koprivnici učenici su slušali o 177 godina dugoj povijesti jedne od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova, a zatim i razgovarali s predavačem.
Prije gotovo deset godina Glavni odbor Matice hrvatske imenovao je Luku Šeputa za novoga glavnog urednika Matičina nakladništva. Izlažući svoj program, istaknuo je da Maticu hrvatsku vidi kao nacionalnog nakladnika najvišega ranga koji u svom nakladničkom repertoaru mora objavljivati najbolja djela hrvatske i svjetske humanističke literature, suvremenu hrvatsku književnost te zanemarene bisere svjetske književnosti koji dosad nisu bili prevedeni na hrvatski jezik ili su im prijevodi zastarjeli. „Želim da Matičine knjige i u pogledu kvalitete naslova, i u pogledu jezika kojim su pisane, i u pogledu likovnoga oblikovanja postavljaju najviše standarde i uzuse u hrvatskome nakladništvu kako bismo ostali vjerni svojoj tradiciji i visokoj ljestvici koju su nam postavili stari matičari“, zaključio je.
Svoje predavanje koprivničkim gimnazijalcima gospodin Šeput započeo je objašnjenjem što je zapravo Matica hrvatska te ju je predstavio kao neovisnu, neprofitnu i nevladinu udrugu utemeljenu za promicanje hrvatske kulture, a tijekom vremena zbog svog je rada i neprekidnosti postala nacionalna ustanova. Latinski naziv za ovu ustanovu je Matrix Croatica. Matica hrvatska utemeljena je 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života. Jedan je od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj. Prije gospodina Šeputa dio Matice hrvatske bili su ljudi koji su nosioci hrvatske povijesti i koji su svojim djelima zaslužni za Hrvatsku koju danas poznajemo. Matica ilirska osnovana je na prijedlog grofa Janka Draškovića, istaknuta političara i najstarijega člana hrvatskoga narodnog preporoda. Dio Matice bili su i Vjekoslav Babukić, Dragutin Rakovac, Stanko Vraz, Ljudevit Vukotinović, Andrija Torkvat Brlić, Mirko Bogović i mnogi drugi. Godine 1844. tiskana je u Matici ilirskoj prva knjiga – Osman Ivana Gundulića s dopjevima Ivana Mažuranića i rječnikom Ivana i Antuna Mažuranića.
Danas Matica hrvatska ima više od 100 ogranaka od kojih je većina u Hrvatskoj, ali nekolicina se nalazi i izvan Hrvatske. U Koprivnici Matica aktivno djeluje i učenicima redovito dovodi zanimljive goste.
Šeput je s učenicima razgovarao o stvaranju časopisa Vijenac: „U redakciji osim mene rade još četiri čovjeka i vanjski suradnici, profesori, knjižničari, a mi svaka dva tjedna moramo stvoriti jednu knjigu s malom ekipom i ljudima koji profesionalno nisu novinari. Posao je stresan i najveći strah je da nemamo praznih stranica te moramo biti sposobni uvijek sjesti i napisati tekst. Kada uzmete Vijenac u ruke, zaista se čini da iza njega stoji mnogo veći pogon, ali to nije tako. Na kraju dana, što god da se dogodilo, potrebno je sve ostaviti iza sebe i reći danas sam tu i radim s onime što imam i sve će ispasti u redu.“
Na pitanje kako se nosi s kritikama Šeput je rekao: „Kritika uvijek ima i ima ih dosta i to je djelomično dobro, nitko ne može raditi u potpunosti savršeno tako da su sve kritike dobrodošle. Ipak, postoje kritike koje su i nerealne, ali od svake se kritike nešto može naučiti ako se racionalno prihvati.“
Gostu je postavljeno pitanje čime se vodi u svom radu te u čemu vidi ulogu Matice, ali i svoju ulogu u Hrvatskoj danas. „Matica hrvatska važan je nakladnik knjiga i kao uredniku najvažnije mi je osigurati i dovesti sve autore koji su zaista sada najbolji i najvažniji. Bitno je da njihova djela budu i jezično i dizajnom lijepa i kvalitetna i da dospiju do što više čitatelja. Naravno, moram se brinuti i o administraciji i financijama. Cilj mi je da i današnje Matičino izdavaštvo nastavi tradiciju i očuva ugled koji je nekoć imalo“, odgovorio je.
Gospodin Dražen Ernečić također je sudjelovao u predavanju te je ljubazno odgovorio na pitanje kako je došao na ideju o suradnji s Gimnazijom „Fran Galović“ i pokretanjem Školskoga sata (koji nam je već u školu doveo Miru Gavrana, jednog od najpopularnijih suvremenih hrvatskih pisaca) te koje goste možemo očekivati u skoroj budućnosti. „U samoj je srži Matice i njezinih ogranaka da se brinu o našim mladima organiziranjem predavanja o povijesti Matice, povijesti hrvatske književnosti, predstavljanjem knjiga… pa smo tako došli na ideju da pokrenemo Školski sat. U gimnaziji djelujemo već deset godina na razne načine pa tako smo i danas došli do gostovanja gospodina Šeputa. Goste dogovaramo zajedno s profesoricama hrvatskog jezika i zasad još nismo pronašli sljedećega gosta, ali smo utvrdili da ćemo na proljeće posjetiti Palaču Matice hrvatske u Zagrebu, a isto tako Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnost, gdje će nas dočekati predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica, odnosno na Akademiji predsjednik Akademije Velimir Neidhardt.“
Piše: Marija Ferčec, 3. g