Piše: Hana Živko, 3. b
U srijedu, 5. prosinca, u knjižnici naše škole održao se još jedan Filozofski café pod vodstvom profesorice Sanje Suton, a ovaj joj se put pridružila i profesorica Katarina Horvat. Tema rasprave bila je treba li se odlazak na europske parlamentarne izbore zakonom učiniti obveznim. U raspravi su sudjelovali zainteresirani maturanti naše škole, i to sudionici prethodnih Filozofskih caféa, te naši ambasadori juniori, učenici trećih razreda koji sudjeluju u obrazovnom programu Škola ambasador Europskog parlamenta.
Svi sudionici bili su dobro pripremljeni za diskusiju te je sudjelovanje u ovoj filozofskoj raspravi bila sjajna prilika i maturantima i nama ambasadoricama da saznamo mnoge važne informacije o Europskoj uniji i Europskom parlamentu. Tema rasprave vrlo je aktualna jer u Hrvatskoj će se od 23. do 26. svibnja 2019. godine održavati izbori za Europski parlament. Moram istaknuti da je za posljednje izbore, 2014. godine, na birališta izišlo samo 25,24 posto Hrvata, što je vrlo zabrinjavajuć i alarmantan podatak. Na samome kraju učenici su formulirali i zaključak koji glasi:
„Prvo je potrebno educirati glasačko tijelo, a onda možda i zakonom propisati obvezan izlazak na izbore.“
Moramo primijetiti da su profesorice bile ugodno iznenađene prilično zrelim, čvrstim i odgovornim učeničkim stavovima o temi. Zanimaju li te rasprave, razmjena ideja i stavova, a samim time i obogaćivanje i proširivanje vlastitih vidika, pridruži se i ti sljedećem Filozofskom caféu!
Što učenici naše škole misle o ovoj temi? Ovo su neka njihova viđenja i razmišljanja koja su se mogla čuti tijekom rasprave:
„Ako imamo slobodu govora, tada imamo i slobodu ne reći ništa.“
„Ako ne glasaš – moraš navesti razlog.“
„Ako smo željeli biti dio EU-a, onda moramo dijeliti i zajedničku odgovornost oko toga kakvu ćemo vlast izabrati.“
„Ako bi se uvodila zakonska obveza izlaska na EU izbore, onda bi prvo trebalo uvesti zakonsku obvezu izlaska na mjesne, lokalne i nacionalne izbore.“
„Prije zakonske obveze trebalo bi obavezno provoditi edukaciju.“
„Kad me netko na nešto prisiljava, tada me to tek demotivira!“
„Ako bi se uvela zakonska obveza, možda bismo izbore usvojili kao vožnju desnom stranom ceste.“
„Sam naziv ‘izbori’ upućuje na to da je riječ o slobodnom izboru izići ili ne izići na izbore.“
„Treba razlikovati obvezu izlaska na izbore i glasanja na izborima.“
„Formalno obrazovanje o politici je neophodno!“
„Trebalo bi izjednačiti važnost predmeta Politike s npr. Matematikom, i baviti se i aktualnim političkim stanjem u državi!“
„Glavni razlozi slabog odaziva na izbore su neinformiranost i needuciranost.“
„Ako se ljude educira, oni bi onda i bez zakona htjeli izići na izbore.“
„Možda bi trebalo modernizirati glasanje (sustavom e-građanina npr., a knjižnice bi ovdje bile pomoć onima koji nisu informatički pismeni).“
Na kraju rasprave otvorila su se još brojna pitanja, na koja ćemo pokušati odgovoriti nekom drugom prilikom. Kako održati demokraciju ako je odaziv tako slab? Je li neodlazak na izbore nemar građana za događanja u Europskoj uniji? Ili je građanin svojim neodlaskom na izbore pokazao upravo svoje pravo da ne glasa? Je li educiran građanin istovremeno i odgovoran građanin?
Što vi mislite?
FRANzine vam omogućuje iznošenje stavova (do interaktivne ploče doći ćete ako kliknete na Uključi se! na dnu stranice).
