Danas smo navikli slijepo prihvaćati sva pravila i putokaze koji nam se nametnu, ali to ne mora nužno biti tako. Ako nama učenicima, ali i profesorima naše škole može biti bolje, zašto se ne bismo potrudili ostvariti određene ciljeve?
Prehrana
Učenici su prepoznali prehranu kao jedan od većih problema naše škole. U veljači 2018. godine, zaključno sa 3. ožujkom 2018., na uzorku od preko 200 učenika naše škole provedena je anketa s ciljem sveukupnog unaprjeđenja naše Gimnazije. Temeljem rezultata ankete vidljivo je da je tek svaki dvadeseti anketirani učenik naše škole zadovoljan školskom kantinom. Ispitanici su kao najveće nedostatke naše kantine navodili premalen izbor hrane (odabralo nešto više od pola anketiranih) i previsoke cijene (odabralo oko pola anketiranih). Izraženo u postotku, visokih 70,4 posto ispitanih navelo je da bi se hranili u kantini s riješenim navedenim problemima, što bih usporedio sa sadašnjih apsurdnih 17,5 posto anketiranih koji se ipak hrane u kantini te polovicom anketiranih prema kojima je kantina toliko kvalitetna da jedu hranu iz pekarnica izvan škole. S druge strane, desetina ispitanih uopće ne jede za vrijeme svog boravka u školi, što me posebno iznenadilo, ali ujedno i otvorilo niz drugih pitanja. Prije svega o tome kakve su zapravo prehrambene navike učenika ove dobi s obzirom na zdravstveno-odgojni aspekt škole te koliko je škola i društvo općenito zainteresirano za razvoj zdravih generacija. Može li kantina postati ponos naše Gimnazije?
Sadržaj predmeta i nastava
Prehranu sam istaknuo kao veći problem naše škole pitajući se zar je moguće da nakon osnovne (u kojoj smo imali osiguran legit obrok) učenik više nije gladan!?! Uz to, u istraživanju sam pokrio još nekoliko područja. Tako, recimo, polovica ispitanih misli da im, usprkos natrpanim školskim programima, još uvijek nedostaje ponuđenog potrebnog znanja, što daje zaključiti da našem školstvu treba revizija u smislu opsega i odabira gradiva pojedinih predmeta. Znam da to na državnoj razini ide vrlo sporo pa mislim da bi se neke mjere mogle poduzeti lokalno kako bi se udovoljilo interesima naših učenika u smislu naglašavanja bitnijih lekcija i modifikacije satnice. Također, držim da se prirodni predmeti moraju u određenom dijelu ispredavati na praktičan način jer je većina nas vizualni tip pa nam teorijska naklapanja nemaju smisla (previše su apstraktna) dok ne izvedemo eksperiment. S tim u vezi, apsurdno je da popriličan dio ove osnovne aparature što imamo u školi stoji neiskorišteno pa imam u planu nekoliko manjih, no intrigantnih projekata. Ipak, očekivao sam više inicijative od samih učenika. Također, profesori bi trebali zahtijevati što više interakcije s učenicima te usmjeriti sat upravo na taj aspekt jer je zapravo zaključivanje i povezivanje, po mom mišljenju, mnogo bitnije od pustog bubanja činjenica koje ćemo ionako zaboraviti nakon što pokažemo koliko „znamo“.
Odnos profesora i učenika
Dotaknuo sam se i odnosa profesora s učenicima pa je tako petina anketiranih izjavila da im je neugodno govoriti i javljati se za riječ na satu. Ne razumijem zašto neki profesori imaju takav hladan, distanciran nastup umjesto pristupačan i prijateljski. Kvalitetan profesor time ništa ne gubi na autoritetu, već naprotiv, uspostavlja nov, pozitivan pristup te čini nastavu zanimljivijom i ugodnijom, poticajnijom za učenike. Tome u prilog govore primjeri nekih škola u kojima su profesori puno bliskiji s učenicima (primjerice, PŠ Vladimira Preloga me zadivila, ne samo što se toga tiče). Vrijedi napomenuti da je više od 60 posto ispitanih reklo da im profesori nisu izišli u susret nijednom ili jesu samo jednom što se tiče usmenog odgovaranja. Nije li to poražavajuće u današnje doba kada smo zatrpani gomilom gradiva iz svih predmeta, projektima i izvanškolskim/nastavnim aktivnostima? Kad bi se učenici na list papira kod svakog profesora zabilježili kada žele odgovarati, možda bi se riješio izvor stresa i konstantne napetosti „kog’ bu danas otvoril/a“, a neizvršavanje dužnosti može se sankcionirati.
Natjecanja
Kad sam pitao učenike za iskustva oko usklađivanja školskih obaveza s natjecanjima i drugim aktivnostima, razočarao sam se rezultatom od tek 41,7 posto ispitanih natjecatelja (uzorak od 115 učenika) koji uspijevaju držati ocjene na nivou, a ujedno i biti uspješni u ostalim aktivnostima. U županiji koja se “fura” na centre izvrsnosti jedan profesor/ica je izjavio/la da je to nAš PrObLeM ako sudjelujemo u natjecanjima i da smo to sami odabrali, komentira jedan od ispitanih. Kakav poticaj takva izjava daje potencijalno izvrsnim učenicima?! Molim? Jok, bolje je da svi imamo petice iz svih predmeta i ne radimo nikaj izvan propisanog gradiva. Doooobro… Kažu da živimo u dobu hiperprodukcije tzv. superodlikaša, stoga je jedini put k uspjehu upravo ta toliko isticana izvrsnost, koju ne postižemo u mjeri kao druge županije (npr. Varaždinska u kojoj sam pohađao Centar izvrsnosti iz kemije). Usput, na poticaj jednog od anketiranih, apelirao bih na profesore da imaju razumijevanja oko zahtjevnosti pripreme u svim područjima natjecanja (kako znanja, tako i umjetnosti i sporta), pogotovo visokih razina istog.
Projekti
Što se tiče školskih projekata, ispitivanje je pokazalo da nisu svi učenici zadovoljni opsegom pokrivenih područja projektima te, da ne duljim, ako nešto želimo pokrenuti, moramo preuzeti inicijativu. Tako ovom prilikom predlažem da se u našoj dragoj gimnaziji (ponovno) otvori prirodoslovni program, različit od prirodoslovno-matematičkog. Ima manji broj sati Matematike, no u rasporedu se nađu dva dodatna sata Kemije, Fizike i Biologije namijenjena za praktične vježbe koje bi bile kreativne, korisne i dobro isplanirane. Detaljno na linku. Ukupno 84 ispitanih izjavilo je da bi odabralo taj smjer umjesto svog sadašnjeg. Sapienti sat.
Za kraj, najavljujem svoj daljnji rad na ovoj problematici i pozivam vas (prvenstveno učenike) da mi pomognete u realizaciji SVIH navedenih prijedloga jer bez vaše potpore ovo sve nema smisla ni svrhe. Ajmo ne bit’ dudeki i samo sedeti doma, MOOOVE! Staroj anketi možete pristupiti na linku (mislim da ju, ako želite vidjeti ukupne rezultate, morate ispuniti). Ima puno jako zanimljivih komentara, ideja i prijedloga koje sam proanalizirao, no više o tome najesen. Bit će još anketica pa, ako imate ideje za pitanja ili vaše potpuno nove prijedloge, feel free… Sudjelovanje, naravno, nije obavezno, no smatram da je u našem interesu poduzeti sve što možemo. Ako ništa drugo, ispunjavajte marljivo ankete koje ćemo vam na ovaj ili onaj način poslati. Uživajte u ljetu, ciaoo!
DISCLAIMER: GFG je inače super škola, ali kao što vidite, ima puno stvari koje mogu biti bolje. Ovaj put fokusirao sam se na taj dio, no drugom prilikom vrijedi istaknuti i dobre strane naše Gimnazije.
Luka List, 2. d