Piše: Luka Varmuž, 3. a
I ove je godine Dan za znanost posjetilo mnoštvo ljudi, odaziv je zaista bio velik, a bilo je i mnogo zanimljivih predavanja. Dr. sc. Ivica Puljak, profesor fizike na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, održao je iznimno zanimljivo predavanje o budućnosti svemira i ljudskog roda. Pedesetak gimnazijalaca i nekoliko profesora pozorno je pratilo njegovo gotovo dvosatno izlaganje u zbornici škole.
Prije svega spomenuo je kako mu je nekoliko knjiga promijenilo mišljenje o gotovo svemu. Da bi dočarao taj zanos, istaknuo je slavnog fizičara Galilea Galileija koji se tek 1609. godine počeo sustavno baviti znanošću odbacivši sve što je ikad bilo istraženo. Dotaknuo se i astrologije. Ljudi, astrologija ne funkcionira, a to ćete znati ovako. Pa čak kad se rodite, babica ima veću gravitacijsku silu nego Jupiter, to vam sve govori, našalio se Puljak.
Najvažnijim se pitanjem moderne fizike i znanosti 21. stoljeća smatra pitanje od čega se sastoji svemir. Iako su znanstvenici našeg vremena donekle odgovorili na njega, još nam je nepoznato što je zapravo početak, a što kraj tog nevjerojatnog sustava. No, i kada bismo otkrili sve tajne svemira, i izliječili sve bolesti, i dalje bismo umirali s oko 125 godina. Nije li tu nešto čudno? nadodaje Puljak. No još je impresivnije, ističe, što svijet ide prema boljem: 1800. godine 90 je posto ljudi bilo na pragu siromaštva, a danas siromaštva u tom smislu gotovo ni nema, kao ni ubojstava, ratova. Mi mislimo da smo u opasnosti, a to je zato što preko medija znademo za svaki rat i svako ubojstvo koje se dogodi.
Nakon predavanja postavili smo profesoru još nekoliko pitanja.
Zašto ste se odlučili baviti baš fizikom?
Ja sam dakle završio srednju tehničku školu i fakultet elektrotehnike te sam zaista mislio da ću biti inženjer jer ni pri upisu na fakultet nisam znao što me točno zanima. Budući da je moj ujak bio inženjer, ja sam bio uvjeren da ću biti i ja. No, na prvoj sam godini studija zaista zavolio fiziku. Završio sam studij, no nakon toga sam otišao napraviti diplomski u CERN-u u Ženevi pa se nakon toga prebacio na fiziku te magistrirao u Zagrebu, a doktorirao u Parizu.
Mislite li da je studiranje izvan Hrvatske isplativije?
Ja sam otišao u Francusku jer sam već znao neke ljude i ostvarivao već neke poslove. Ne mislim da je loše da mladi ljudi odu van, steći iskustva i znanja, pa se uostalom kasnije netko od njih i vrati. Srce me boli što mladi ljudi bježe iz zemlje jer ovdje ne vide perspektivu, ali pobornik sam toga da odu skupljati znanje i iskustvo.
Kako Vam se sviđa naša gimnazija i što mislite o Danu za znanost?
Ja mislim da je ovo izvanredna stvar te čestitam vama i vašim profesorima, nadam da ću doći još koje godine. Znanost je jedna od najvažnijih ljudskih disciplina, a cijelo je 21. st. stoljeće znanosti, ne samo znanja. Što djeci više pričam o tome, ima i više šansi da ćete kasnije i vi profitirati u budućnosti.
Imate li kakvu poruku za kraj?
Svijet je sve bolji i bolji, mi danas živimo u najbolje doba u povijesti ljudskog roda. Nikada na svijetu nije bilo toliko malo gladi, nasilja, ratova, siromaštva i nikada ljudi nisu bili zdraviji, sretniji i dugovječniji. Zato je moja poruka mladim ljudima: ne dajte da vas plaše o budućnosti jer budućnost ovisi o znanju i o radu. Dok ste u školi, pokušajte što više toga naučiti jer će to biti uz vas cijeli život i samo ćete napredovati.
