Piše: Petra Jakopiček, 2. g
Davor Rostuhar, neponovljivi pustolov iz Hrvatske, održao je 7. svibnja u Gimnaziji „Fran Galović“ predavanje naslovljeno „Polarni san“. Multimedijskom učionicom prolomio se snažan pljesak u trenutku kada je predavač ušao u prostoriju, a predavanje je otvorio govor predstavnika Geografske grupe naše škole. Naime, tijekom Rostuharova putovanja Antarktikom Geografska je grupa komunicirala s njime, što je rezultiralo njegovim dolaskom.
Davor Rostuhar, rođen 1982. godine u Zagrebu, slobodan je fotograf, putopisac i pustolov od 2001. godine. Studij sociologije i povijesti u potpunosti prekida kako bi se prepustio istraživanju mnogih zemalja. Objavio je šest knjiga te više od 200 reportaža i oko 10000 fotografija u raznim tiskovinama (Meridijani, Večernji List, National Geographic Hrvatska itd.). Prvu je knjigu objavio sa svojih 19 godina. Riječ je o „Samo nek’ se kreće“ koja govori o njegovoj prvoj ekspediciji, putu biciklom od Zagreba do Egipta koji je prošao u deset mjeseci. Boravio je i u Rusiji, Španjolskoj, Japanu, Peruu, Vijetnamu i mnogim drugim zemljama.
Njegov najnoviji trogodišnji projekt jest „Polarni san“, a napisao je i istoimenu knjigu. Projektom nam Rostuhar otkriva posljednje tradicionalne kulture Arktika, a progovara i o utjecaju klimatskih promjena na taj prostor te iskušava svoje sportske sposobnosti. Dosad je posjetio narod Neneta u Sibiru i Inuite.
Ipak mu je najveći pothvat u tom projektu bilo samostalno pješačenje Antarktikom od obale pa do unutrašnjosti. Sve je počelo 2. studenog 2017. godine kada je sa svojom djevojkom putovao od Zagreba pa do Buenos Ariesa, glavnog grada Argentine. Odande su trebali stići do Punte Arenas, čileanskog grada koji se, smješten blizu Ognjene Zemlje, nalazi tik do najbliže obale Antarktika. Nažalost, imali su problem dostaviti potrebnu prtljagu do tog grada (150 kg potrepština plus sanjke visoke dva metra), ali im je u tome pomogao jedan Argentinac. Dolaskom u Punto Arenas sam ih je gradonačelnik ugostio kako bi se mogli komotno spremiti za put.
Nakon pakiranja brodom su plovili duž obale promatrajući u ugodnu ambijentu ledenjačke doline s raznolikom faunom (pingvini, albatrosi, crne orke itd.). Rostuhar je čak tijekom plovidbe zaprosio svoju djevojku! Vraćanjem broda te ponovnim odlaskom na Južni pol, Rostuhar se prvo upućuje do logističke agencije koja mu je pružila sigurnost tijekom puta. Savjetovali su mu da im se telefonski javlja svaki dan te da izbjegava ledenjačke pukotine. Naime, ledenjačke se pukotine stvaraju jer je Antarktika relativno suho područje; čak 98 posto kopna sastoji se od tisućljetnih naslaga snijega i leda. Budući da je Rostuharu agencija ponudila satelitske mape pukotina, to i nije bio neki problem.
Time je započeto pješačenje do američke baze koje je trajalo 48 dana. Samo putovanje Rostuharu je predstavljalo velik fizički, ali i mentalni izazov. Rostuhar je gotovo cijele dane pješačio. Pauze je imao jedino navečer dok je spavao i jeo u svom šatoru. Vrijeme je bilo vrlo hladno, a krajolik je bio bijel, u potpunosti lišen bilo kakvog tračka života. Neki Rostuharovi problemi bile su ozebline, blaga iscrpljenost i jutarnje epizode depresije koje su se događale zbog osjećaja potpune samoće. Samo su internetski razgovori i telefonski pozivi agencije smanjivali taj grozni osjećaj. Rostuhar je to iskustvo opisao kao događaj koji ga je naučio da ljudi jednostavno žive od samog šarolikog svijeta – svaki dan uče nešto novo i tako svojem življenju daju smisao. Glavna misao koja ga je vodila do cilja bila je ta da će ovim pješačenjem ljudima dokazati da je sve snove moguće ostvariti ukoliko se za njih zaista potrudimo. Rostuhar je o putu na Južni pol razmišljao već 15 godina, a počeo ga je ostvarivati tek u suradnji s raznim stručnjacima, od kineziologa pa do psihologa, koji su ga podučavali o djelićima takvog pothvata.
Nakon pitanja učenika (koja bi se mogla sažeti na: „Koliko ste trenirali za taj put?“ i: „Kako ste se zabavljali tijekom putovanja?“), Rostuhar je najavio svoj novi projekt: „Ljubav oko svijeta“. Provest će ga sa svojom budućom ženom na „medenoj godini“ i njime će nam dvojac pojasniti kako desetak različitih kultura tumači pojam ljubavi.
Nadamo se da ćemo na sljedećem susretu u GFG-u razgovarati o tom projektu. 😊
