Lektire koje bi naši maturanti preporučili budućim gimnazijalcima
Na poticaj iz Agencije za odgoj i obrazovanje naši su maturanti imali priliku reći što misle o gimnazijskoj lektiri, i to odabirom deset djela hrvatske i deset djela svjetske književnosti koje misle da bi i budući gimnazijalci trebali pročitati.
Učenici 4. a, 4. b i 4. d razreda za domaću najlektiru odabrali su dramu Miroslava Krleže „Gospoda Glembajevi“ (46 učenika od 63, koliko je sudjelovalo u anketi). Roman Vjenceslava Novaka „Posljednji Stipančići“ odabralo je 44 učenika i ta su se dva djela prilično uvjerljivo odvojila. Slijede „Bijeg“ Milutina Cihlara Nehajeva (33), „Dundo Maroje“ Marina Držića (32) i „Tena“ Josipa Kozarca (31). Na šestom je mjestu ove top ljestvice Šenoino „Zlatarovo zlato“ (27), a kako je 26 učenika biralo dramu „Bez trećega“ Milana Begovića i novelu „Camao“ Antuna Gustava Matoša, ta dva djela dijele peto mjesto. Klasik Šenoa ulazi na ovaj popis i svojom pripovijetkom sa suvremenom temom „Prijan Lovro“ (25), “Baraku 5 B” svakako preporučuje 21 učenik. Najveće iznenađenje za one koji dovode u pitanje literarni ukus srednjoškolaca mogao bi biti naslov na desetom mjestu ove liste: „Kiklop“ Ranka Marinkovića!
Kad je riječ o svjetskoj književnosti, maturantima je najbolja lektira „Zločin i kazna“ Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, biralo ju je čak 49 učenika. Drugo mjesto dijele „Preobrazba“ Franza Kafke i Ibsenova „Nora“ s 48 glasova. Na trećem je mjestu (još uvijek) omiljena srednjoškolska lektira – „Lovac u žitu“ Jeromea Davida Salingera (44). Veliki Shakespeare nije ostavio gimnazijalce ravnodušnima i tako je „Hamleta“ kao obveznu lektiru za nove naraštaje odlučilo preporučiti 42 učenika. Slijedi „Crni mačak“ Edgara Allana Poea (40), Camusov „Stranac“ (35) te „Patnje mladoga Werthera“ J. W. Goethea (34). Bez „Antigone“ gimnazijska lektira ne bi bila zamisliva, stav je to 26 naših maturanata. Deveto mjesto dijele Cervantesov „Don Quijote“ i „Gospođa Bovary“ Gustavea Flauberta (25), a na samom dnu najlektira Gogoljeva je „Kabanica“ (23).
Za glas ili dva izvan popisa našli su se Šimićeva „Preobraženja“ (19), „Povratak Filipa Latinovicza“ te „Novela od Stanca“ i „Skup“ Marina Držića. Slična je sudbina snašla Dantea (18), Sofoklova „Kralja Edipa“, Molièreova „Škrtca“, Homera (13 glasova za „Ilijadu“, 12 za „Odiseju“) i Voltairea.
Žanrovska raznovrsnost, tematsko-motivsko bogatstvo, zastupljenost gotovo svih epoha, spoj zahtjevnosti i zanimljivosti neka su obilježja navedenog popisa koji bi pozdravili brojni nastavnici Hrvatskoga jezika. Pri odabiru budućih lektira svakako treba uzeti u obzir i učenička iskustva jer, poznato je, upravo je preporuka vršnjaka pouzdan vodič kroz lektiru. 🙂
Nina Tadić, prof.
Ilustracija: Magdalena Dedić, 4. b