Kako će izgledati svijet u budućnosti? To je pitanje kojim su se bavili brojni filozofi i književnici, od Thomasa Morea u Utopiji, do Georgea Orwella u 1984.
Prošli tjedan tema našeg Čitateljskog kluba bio je jedan od prvih antiutopijskih romana ikad – Vrli novi svijet Aldousa Huxleyja.
Roman je objavljen 1932. godine kao satirički prikaz budućeg društva, društva koje utjelovljuje sve autorove pretpostavke i strahove o modernom dobu. Sintetičke droge, ovisnost o tehnologiji, preokupiranost multimedijskim sadržajima… sve su to neke od glavnih značajki Huxleyjeva novog svijeta. Zvuči poznato?
U Vrlom novom svijetu vodeći su akteri društva odlučili žrtvovati samostalnost znanosti i podrediti ju potrebama sustava – održavanju stabilnosti i pokretanju ekonomije poticanjem konzumerizma. Znanost nije jedina žrtva Huxleyjeva svijeta jer se za blagostanje sustava odriče i umjetnosti. Jedino je umjetnost takva vrsta ljudskog djelovanja koja potiče najsnažnije emocije i pokreće ljude na djelovanje. Najveća remek-djela svjetske književnosti poput Shakespeareovih drama zabranjena su i zaboravljena kako nikada više ne bi pronašla put do svojih čitatelja.
Osim ovih dviju tema, znanosti i umjetnosti, roman obiluje i mnogim drugim problemima kojima se pisac zabavlja na jednako maštovite načine. Stoga pročitajte ovaj provokativan i iznenađujuće aktualan roman i ne dopustite da čitanje u ovom novom svijetu u kojem živimo doživi sličnu sudbinu!
Sonja Homar, 4. b