Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u sklopu svoga trodnevnog boravka u Koprivničko-križevačkoj županiji posjetila je danas Gimnaziju „Fran Galović“ i provela sat vremena u druženju s gimnazijalcima i njihovim profesorima. U razgovoru o hrvatskom obrazovnom sustavu sudjelovali su i zamjenica ministrice Lidija Kralj te ravnatelj Gimnazije Vjekoslav Robotić. Skupu u multimediji nazočio je župan Darko Koren i brojni novinari. Razgovor je protekao u vrlo vedrom i opuštenom ozračju.
Nakon što su gimnazijalci okitili razredne jelke, u uljepšanoj su školi i dobrom raspoloženju dočekali predsjednicu. Gospođa Kolinda Grabar-Kitarović na ulasku u školu pozdravila se s ravnateljem i krenula u razgledavanje razrednih jelki. Učenici su srdačno dočekali gošću, o čemu svjedoče brojni „selfieji“. Čini se da su idejna rješenja pojedinih razreda bila posebno zanimljiva pa se predsjednica zadržala u kraćem razgovoru s učenicima, a zatim se uputila u učionicu multimedije gdje se od 15 do 16 sati diskutiralo o obrazovanju i kurikularnoj reformi.
Poticajna pitanja postavili su Lana Varga, Tihana Mustaf, Fran Sabolić, Dorian Piskor, Doris Hegedušić i mnogi drugi. Učenici su pripremili uistinu odlična pitanja i dodirnuli brojne probleme prisutne u hrvatskom školstvu – od velikog broja predmeta i prenatrpanih programa (što učenje svodi na štrebanje) do problema vrednovanja, potrebe veće izbornosti, položaja informatike u gimnazijskom programu itd. Predsjednica, ravnatelj i zamjenica ministrice te svi učenici i profesori slažu se da je hrvatski obrazovni sustav nekonkurentan, da su programi i način vrednovanja zastarjeli.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nerijetko je uspoređivala naš obrazovni sustav s američkim, a stavove potkrepljivala osobnim iskustvom:
„Kada sam se vraćala iz srednje škole u Rijeci nakon 17 predmeta u toj gimnaziji i došla do 7 u SAD-u, bilo je neusporedivo lakše. Odlazak u školu bio je prava radost i zadovoljstvo. Zalažem se da u našoj reformi imate više vremena za obrok i druženje jedni s drugima. Reformu treba usmjeravati k razvoju kompletnih građana, ljudi koji će osim akademskog znanja imati i mnoge druge vještine. Opet iz osobnog iskustva govorim jer su mi djeca pohađala škole u Americi i Belgiji: apsolutno sam za uvođenje tehnologije u razred jer olakšava proces učenja i snalaženja u životu uopće. I razvoj društvenih mreža je fascinantan, iščuđavam se svijetu oko sebe i tome što moja djeca rade. Treba uvoditi ta pomagala i tehnologiju, ali ne smije se izgubiti osobni odnos, osobna komunikacija, treba razgovarati i zato su bitne duže pauze za objed u školi. Promjene su danas toliko brze da ih je ponekad teško i predvidjeti. Djeca koja danas ulaze u osnovnu školu – tko zna koja će to biti zanimanja! Svakako sve ide prema STEM području, ide prema robotici, neka će zanimanja nestati, ali neka će i ostati jer ništa ne može zamijeniti ljudsku inteligenciju i emociju, empatiju i rad s ljudima koji će uvijek biti potreban.“
Na pitanje ne bi li sveučilišta trebala ponuditi svježe programe i profile, predsjednica je naglasila da studije treba prilagoditi, učiniti fleksibilnijima, posebno u smislu izbornosti kolegija koji će se koristiti u specijalizaciji i poslijediplomskim studijima jer je danas cilj ne samo steći akademsko zvanje nego nastaviti usavršavanje do razine doktora znanosti.
Zamjenica ministrice obrazovanja Lidija Kralj govorila je kako je kurikularna reforma pred vratima. Naime, iduće godine počinje eksperimentalna nastava u velikom broju osnovnih i srednjih škola koje će slijediti novi kurikul. Nakon analize rezultata te prve godine izvršit će se potrebna poboljšanja i već za dvije godine započela bi provedba novog kurikula u cijelom sustavu. Gospođa Kralj naglasila je kako je važno primjereno, odgovorno i sigurno korištenje tehnologije.
„Ona ima zadaću pomoći vam u učenju, stvaranju, napraviti film, prikazati projekt i slično. Pri svakom korištenju tehnologije trebate promišljati koliko vremena provodite uz tehnologiju, na koji ju način koristite i jako trebate obratiti pozornost na zaštitu osobnih podataka i tragove koje ostavljate na internetu“, istaknula je.
Ravnatelj Vjekoslav Robotić izrazio je zadovoljstvo što gospođa predsjednica ima razumijevanja za aktualne probleme u hrvatskome školstvu i što pomoćnica ministrice Lidija Kralj dolazi kao nastavnik praktičar s iskustvom rada u učionici. Istaknuo je kako bi zajednički cilj svih dionika obrazovnog procesa trebao biti nasmijano, sretno dijete, odnosno zadovoljan i kompetentan mladi čovjek. Put je do toga kurikularna reforma u suradnji s gradovima i županijama koji moraju pružiti dobre uvjete i potporu.
„Spremni smo sad, treba nam zeleno svjetlo. Ne želimo školu prosječnosti, želimo školu sretnih ljudi“, istaknuo je ravnatelj Gimnazije.
Predsjednica je nekoliko puta spomenula da je izrazito zadovoljna našom školom i da zaista imamo vrlo dobre uvjete obrazovanja. Na kraju dinamične diskusije lijepo je zahvalila što je imala mogućnost prisustvovati ovako otvorenom razgovoru s učenicima. Također je istaknula kako joj se sviđa opuštena atmosfera koja je vladala te je zaključila druženje, sjela među naše gimnazijalce na šarene fotelje i fotografirala se s njima.
Luka Varmuž, 3. a
Foto: Fran Tadić i Luka Varmuž
