Piše Tihana Klajzner, prof.
Zakoračili smo u razdoblje ludih dana ili popularno zvanu norijadu. Maturanti se kod nas već tradicionalno oblače u razredne kostime ili majice te uz pjesmu, ples, zviždanje, okupljanje po vikendicama i na javnim mjestima, polijevanje vodom, posipanje brašnom i obilje alkohola slave završetak svojih srednjoškolskih dana. Jeste li se zapitali kako izgledaju ovakve proslave u ostatku Europe?
Dok se u svakoj zemlji sigurno mogu izdvojiti posebnosti ovakve proslave, Nordijci su otišli korak dalje. Premda se i kod nas nesumnjivo partija „na najjače“, neki su običaji na sjeveru ipak posebniji od naših.
Prije svega, hrvatski maturanti uživaju svoj status svega tri posljednja nastavna dana, a u Skandinaviji se taj period znatno produžuje. Njihovi ludi dani počinju još sredinom travnja i potraju do sredine svibnja ili početka lipnja. Da, dobro ste pročitali, završetak srednje škole slavi se i po mjesec – mjesec i pol dana, a nastava se cijelo vrijeme odvija! Za to se vrijeme ipak održava i cijeli niz drugih prigodnih programa kao što su koncerti, balovi i mimohod kroz grad.
U Švedskoj načelno postoji dogovor oko kostima. Maturanti se redovito oblače u bijele uniforme s kapama koje podsjećaju na mornarska odijela. Tradicija je to koja datira od 19. stoljeća, kada se taj običaj pojavio kao posljednji krik europske mode među ondašnjim studentima. Tako obučeni defiliraju gradom u povorkama na nešto drugačiji način – cijeli se razred vozi u kamionskoj ili traktorskoj prikolici! Svoje prikolice ukrase prigodnim transparentima i grančicama breze te uz glazbu pojačanu „do daske“ postižu ugođaj diskokluba.
U Danskoj su običaji slični onima u Švedskoj, a Norvežani su se pak pokazali najtvrdokornijim partijanerima. Za vrijeme trajanja norijade razredi unajmljuju autobus koji im tih dana postaje drugi dom. Poslije nastave odlaze autobusom na periferiju grada kako bi mogli nesmetano slaviti, a ujutro ih on vraća u školu. Kako bi se skratio taj period norijanja, vlasti su čak pokušale pomaknuti datum završnih ispita tako da se preklapaju s maturalnim slavljem, no mladi su Norvežani pokazali kako im je više stalo da zabave nego do ocjena. Njihovi maturanti inače nose jednobojne kostime ovisno o tome kojeg su strukovnog usmjerenja te su spremni dodatno začiniti svoje lude dane nizom izazovnih zadataka koje trebaju ispuniti. Svaka škola ima svoj jedinstveni popis od 100 zadataka, a uspješnima se smatraju oni koji odrade njih 50 do 70. Primjeri su takvih zadataka objesiti na policijski automobil oznaku „prodaje se“, prenoćiti u profesorovoj kući i pripremiti mu doručak te pritom ne biti primijećen ili pak popiti 24 piva u 24 sata (djevojke), odnosno 12 sati (mladići) i slično.
Ludih običaja vezanih uz završetak srednjoškolskoga obrazovanja očito ne manjka nigdje u svijetu. Ti su običaji toliko ukorijenjeni i specifični za svako podneblje da se s razlogom trebaju smatrati dijelom folklora. Ma gdje bili, preostaje još poželjeti maturantima uspjeh na završnim ispitima, kao i upis željenoga fakulteta i mnogo lijepih trenutaka u danima pred njima. Sretno dalje!
