Piše Marko Benjak, 4. c
Ne bi bili gimnazijalci da ne znaju i ne vole filozofirati, pa možemo zahvaliti profesorici filozofije Sanji Suton što provodi praksu filozofiranja i izvan nastave u obliku Filozofskog caféa. Već treći takav susret održan je 16. prosinca u školskoj knjižnici. Kraj polugodišta dobro je odabrano vrijeme jer će praznici pomoći u smirivanju napetosti stvorenih tijekom sučeljavanja stavova.
Café započinje demokratskim odabiranjem teme koju predlagatelj/ica mora ukratko objasniti. Tako je izabrana tema ovog caféa: „Je li smrtna kazna opravdana?“ Nakon diskusije ispostavilo se da su mišljenja bila ravnomjerno podijeljena. Kraj caféa označava grupni dogovor oko kratkog zaključka i jednorječni opis iskustva. Ovo su neki od zaključaka: „Zatvor ne djeluje kao rehabilitacijska ustanova. Smrtna je kazna bolja za sigurnost građana, no ne znamo je li moralno opravdana.“ „Složili smo se da treba uvesti smrtnu kaznu za ekstremne slučajeve – masovna ubojstva i sva teža ugrožavanja društva.“ Ako učenici koji zastupaju navedene stavove dođu na vlast, kriminalcima neće biti svejedno. Naravno, bilo je i drukčijih stavova. „Većina grupe protivi se smrtnoj kazni, odnosno troje od petero to ne podržava. Smrt izjednačujemo sa smrću bez obzira na uvjete. Smatramo da postoje i gori načini za kažnjavanje teških zločina.“ „Prepuštamo odluku o smrtnoj kazni višem tijelu. Nekima od nas drago je što je nema u Republici Hrvatskoj, a nekima nije.“ Među jednorječnim opisima iskustva našli su se i ovi: „Morbidno“, „Chill“ „OK“, „Nedorečeno“, „Kul“, „Rehabilitacija“.
Profesoricu Sanju Suton, voditeljicu ove zanimljive izvannastavne aktivnosti, zamolili smo za odgovor na nekoliko pitanja.
Što Vas je potaknulo na pokretanje Filozofskog caféa?
Ideja za filozofski cafe javila se kada sam se prvi put susrela s tim oblikom filozofske prakse na stručnim seminarima. Svidjela mi se zamisao da se učenicima pruži mogućnost bavljenja filozofijom u obliku izvannastavne aktivnosti. Između ostalog cilj je ove aktivnosti pokazati da je filozofija svima dostupna disciplina koja se može prakticirati s određenom dozom umnog napora.
Budući da je ovo već drugi filozofski café ove školske godine, možete li ga usporediti s prošlim?
I ovaj su put učenici predložili teme koje pokazuju njihovu zainteresiranost za pitanja koja su aktualna u društvu (npr. Je li islam religija mira?, Treba li ženama ostaviti pravo na izbor kod pobačaja?) pa do pitanja koja su duboko egzistencijalna (npr. Ako će čovjek u budućnosti biti besmrtan, gubi li time dio svoje čovječnosti?, Je li smrtna kazna opravdana?, Postoje li subjektivna iskustva i ako da, kako da ih dokažemo?). Na oba cafea učenici su pokazali želju za iskazivanjem vlastitih mišljenja i slušanjem mišljenja i argumenata svojih kolega.
Smatrate li da filozofski café utječe na učenike i što mislite kakav sve taj utjecaj može biti?
Budući da sudjelovanje u filocafeu zahtijeva vještinu argumentacije, propitivanja, analize i konceptualizacije, sigurna sam da utječe. Osim tih vještina učenici razvijaju i vještine dijaloga, demokratičnosti, timskog rada, govorenja, a i nužno moraju sami sebi pojasniti vlastita stajališta o temama o kojima se raspravlja.
Jeste li pomislili na širenje aktivnosti na publiku izvan naše škole?
Razmišljala sam, ali za sada ćemo još ostati u okvirima gimnazije.
