Ambrose Bierce (1842. – 1915.) stekao je kultni status u ne tako malom i vrlo zahtjevnom društvu mrzovoljnih mizantropa. Svojim je životnim programom proglasio hladno neodobravanje ljudskih institucija općenito, uključivši i sve oblike vlasti, većine zakona i običaja, kao i cjelokupne književnosti, ali i netrpeljivost prema netrpeljivosti, rat protiv svih ljudi s kakvim poslanjem, preziranje svih mogućih titula… Nakana mu je bila promatrati čovjeka s bezosjećajnom radoznalošću kojom se promatra mravinjak. Tako je izoštrio svoj crnohumorni pogled. Monika Horvat izdvojila je i prokomentirala za FRANzine nekoliko natuknica, tj. leksikografskih jedinica, iz njegova Đavoljeg rječnika
ALKOHOL (arap. al kohl, boja za oči) Osnovna podloga svih pića od kojih se dobije šljiva pod okom.
Vjerujem da nitko ne želi takav modni dodatak, zato nemojte pretjerivati s alkoholom.
BOL Neugodno stanje svijesti koje može biti fizičko, zbog nekih problema s tijelom, ili čisto duševo, uzrokovano tuđom srećom.
Što je to u ljudima da nam je toliko teško veseliti se tuđoj sreći? Ali stvarno se veseliti, ne izvući onaj kiseli osmijeh i kimati glavom, nego stvarno biti sretan i veseliti se s tom osobom.
BUKA Smrad u uhu. Neudomaćena glazba. Glavni proizvod i autentični znak civilizacije.
Ne znamo cijeniti dobru glazbu. To nužno ne mora biti pjesma nekog popularnog izvođača, ne. Govorim o pjevu ptica, šumu vjetra i kapljicama kiše dok padaju o tlo. Ništa se od toga ne može čuti jer je čovjek zaustavio predivnu simfoniju prirode i zamijenio je zvukovima automobilskih sirena koje tjeraju ptice, bušilicama i ostalim strojevima koje vjetar ne može nadjačati. Današnji čovjek ne zna slušati, zapravo i ne može jer je oglušio ne shvaćajući da sam sebi čini nažao.
CIRKUS Mjesto gdje je konjima, ponijima i slonovima dopušteno gledati muškarce, žene i djecu koji se ponašaju kao budale.
Ne razmijem cirkuse, nikad nisam, a nisam ni voljela ići u njih jer nisam voljela gledati kako muče životinje prisiljavajući ih da rade nešto što zapravo ne žele. Cirkus je još jedna u nizu ljudskih izmišljotina kojima ljudi hrane svoju glupost i nepoštovanje prema drugim živim bićima.
ČESTITKE Uljuđena zavist.
Mnoge čestitke koje dobivamo većinom su samo to, čestitke i ništa više. Onima koji ih daju nemaju nikakvo značenje, predstavljaju im samo obvezu koje se moraju riješiti. A oni koji zahvaljuju na njima i ne slušaju ih u potpunosti. Kako bi se reklo, kroz jedno uho vnutra, kroz drugo van.
DUGOVJEČNOST Neobični produžetak straha od smrti.
Makar se to bojimo priznati, mi ljudi bojimo se smrti. Zato smo i izmislili dugovječnost kao rješenje tog straha. Zavaravamo sami sebe kako ne bismo razmišljali o tome što će nam se dogoditi kada nestanemo s ovoga svijeta.
EGOIST Osoba lošeg ukusa, zainteresiranija za sebe nego za mene.
Svima je poznata riječ egoist, ali ne shvaćaju koliko nas povezuje! Svatko ima svoju određenu situaciju u kojoj će se ponašati egoistično jer ipak smo mi ljudi – i u većini slučajeva mislimo samo na sebe. Kriva je biologija.
GODINA Period od tristo šezdeset i pet razočaranja.
Nova godina – nova ja. Poznata rečenica, ha? Još jedno od ljudskih zavaravanja. Svaki dan nosi svoje probleme i tih 365 dana vjerojatno će biti ispunjeno njima, ali uvijek nam ostaje ona prijestupna godina koja ima 366 dana, pa se potrudimo da taj jedan jedini dan svake četiri godine ne bude razočaravajuć!
GUSAR Političar na moru.
U današnje vrijeme dugo se zamisliš nad ovom rečenicom.
JAVNOST Beznačajni faktor u zakonodavnim problemima.
Javnost danas ne znači apsolutno ništa. Sve se kao događa tako da javnost vidi i razumije, ali ona i ne vidi, a kamoli razumije. Javnost je riječ koja se upotrebljava baš onda kada se nešto želi sakriti.
JEZIK Glazba kojom krotimo zmije koje čuvaju tuđe blago.
Jezik je zanimljiva pojava, može biti dobra ili loša. Njime možemo nekoga nasmijati ili rastužiti, ali ako se koristimo pravim riječima, možemo nagnati sugovornika da nam otkrije svoje najveće tajne.
JEDNJAK Dio prehrambenog kanala između užitka i posla.
Mi ljudi za razliku od ostalih živih bića znamo uživati u hrani. Pripremamo ju tako da je što ukusnija, a ne previše funkcionalna. Uživamo dok je hrana u ustima jer nam pruža zadovoljstvo okusom. Međutim, jednjak je kao neka stanica gdje vlak ne staje, samo prođe do ciljanog mjesta, a to je želudac. A dalje?
LUDILO Sjajna i blještava intelektualna tkanina čije je hrapavo naličje zdrav razum.
Iza svakog pametnog čovjeka skriva se luđak, a iza svakog luđaka pametan čovjek. Ponekad se genije samo pretvara da je lud kako bi se oslobodio znatiželjnika i u miru mogao nastaviti baviti se čime se već bavi jer luđacima ionako nitko ne prilazi, je l’ da?
MAŠTA Skladište činjenica čiji su vlasnici pjesnici i lažljivci.
Mašta je jedna prilično dobra stvarčica ako se mene pita, ali sve dok se njome služimo u razumnim mjerama. Ako se pretjera s dozom, tada postajemo lažljivci. Mašta je velika prijateljica pjesnika jer se mnogi boje pisati o onome što je stvarno, pa bježe među riječi na stranicama svoje izmišljene stvarnosti.
Monika Horvat, 3. a
Iz Đavoljeg rječnika Ambrosea Biercea (1842. – 1915.)