IGNJAT JOB: VATRA MEDITERANA
Piše: Marta Smok, 4. g
U prosincu 2016. posjetila sam retrospektivnu izložbu Ignjata Joba koja je u Klovićevim dvorima postavljena povodom osamdesete obljetnice umjetnikove smrti. Job je među najznačajnijim figurama hrvatske moderne umjetnosti, a s obzirom na to da trenutačno učimo baš to razdoblje likovne umjetnosti, vidjela sam to kao priliku da spojim ugodno s korisnim.
Ignjat Job rodio se 1895. u Dubrovniku gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Važan utjecaj na njegovo intelektualno i umjetničko oblikovanje imao je stariji brat Cvijeto. Na njegovu umjetnost također utječu El Greco, Goya, Breughel, Van Gogh i Munch. Zbog neredovita pohađanja nastave 1920. izbačen je s akademije. Bio je u šibenskom zatvoru iz kojega ga je spasio obiteljski prijatelj liječnik i smjestio na kliniku za duševne bolesti. Tamo Job boravi dvije godine simulirajući ludilo. To vrijeme provedeno u bolnici ostavit će trajne posljedice na slikara i to će ga emocionalno često opterećivati. Tako i nastaje crtež Luđaci u dvorištu. U listopadu 1925. dobio je sina Rastka koji je ubrzo obolio i u ožujku 1926. umro. Ta je smrt ostavila neizbrisiv pečat na Joba i kasnije će ga progoniti u teškim duševnim i emocionalnim krizama. U jesen 1928. sele se u Supetar na Braču gdje započinje najplodnije Jobovo stvaralaštvo. Nemiran život pun psihičkih oscilacija, a kasnije i uznapredovale tuberkuloze, obilježit će nadolazeće godine kada često mijenja mjesta boravka, ali intenzivno slika. Umrijet će izmučen i psihički i od tuberkuloze 28. travnja 1936. na klinici u Zagrebu.
Ignjat Job u Hrvatskoj je vrlo cijenjen umjetnik, a njegova su djela razasuta po brojnim muzejima i galerijama diljem Hrvatske, ali i šire, u gradovima poput Bola na Braču, Dubrovnika, Splita, Beograda i dr. Neki sretnici posjeduju njegove slike u privatnom vlasništvu. Zbog toga je ovo bila idealna prilika da se sve Jobove slike od njegovih početaka pa sve do smrti vide na jednom mjestu, što se nikad prije nije dogodilo.
Koristio se raznim tehnikama od olovke, ugljena, tuša i akvarela na papiru pa sve do ulja na kartonu, papiru i drvu. Također imala sam priliku vidjeti skice budućih slika koje je autor nacrtao prije samog realiziranja svoje ideje. Od svih tih tehnika najviše mi se svidjelo ulje na drvu jer se s tim prije nisam susrela, a ipak je malo drugačije i boje su intenzivnije nego uobičajeno ulje na platnu. Njegovi su motivi: prizori iz svakodnevnog života (berba, ribolov, zabave i sl.), pejzaži (šarene mediteranske kućice, masline i vinogradi) i portreti (članovi obitelji i poznati Hrvati). Job u svojim slikama pažnju usmjerava u dublja i slojevitija zbivanja slike, u njezinu kolorističku masu koja snažno djeluje na promatrača. Posebno mi se sviđaju nijanse boja koje odabire jer nisu žarke, a opet ostavljaju snažan dojam.
Izdvojila bih sliku Split kao sliku koja mi se posebno svidjela zbog intenzivnih boja i kolorističke perspektive. Na slici prevladavaju tonovi mojih najdražih boja ružičaste, plave i crvene. Kompozicija je horizontalna. Slika je pejzažna, prikazuje splitsku rivu i usidrene brodove. Split je po mom mišljenju jedan od najljepših gradova u Hrvatskoj, a i šire, i upravo zbog toga odabrala sam ovu sliku. Izložba je bila iznad mojih očekivanja i definitivno planiram što prije otići na izložbu sličnog sadržaja.