Piše: Adriana Horvat, 4. b
Pablo Picasso naslikao je Guernicu kao napad na fašističku španjolsku vlast usprkos činjenici da je nastala po narudžbi Republike Španjolske za Svjetsku izložbu u Parizu. Prikazuje posljedice njemačkog bombardiranja Guernice, baskijskog grada na sjeveru Španjolske, tijekom Španjolskog građanskog rata. Slika je postala simbol ratnih stradanja. Kombinacija epskih elemenata i apstraktnih formi prikazuje nasilne scene. Picasso je prikazao različite uznemirujuće elemente kao što su Minotaur, španjolski bikovi i žene obuzete patnjom. Likovi su jezivi i iskrivljeni, osobito dugi vratovi izmučenih žena, duga ruka i odrubljena glava. Nadrealistički elementi kombinirani su s kubističkima kako bi se stvorio prikaz patnje. Slika ima pet ključnih točaka. Prva je bik ili Minotaur, čudovište koje je napola bik, a napola čovjek, a on je čest motiv na Picassovim slikama i prije Guernice. On predstavlja borbu između ljudskog i bestijalnog. Figura bika, s dva široka ljudska oka, stoji nad izbezumljenom ženom koja oplakuje mrtvo dijete na svojim rukama. Druga je točka žarulja naslikana unutar oblika koji je nalik na ljudsko oko. Simbolizira blistavu svjetlost španjolskog sunca, kao i nemilosrdno ratno okruženje. Prestravljena figura treća je ključna točka. Prikazuje ženu koja pada ili je zarobljena u zgradi koju guta plamen. Izobličena lica prikazuju bol i prestravljenost. Četvrtu ključnu točku čine mač i cvijet. Ruka mrtvog ratnika leži u središtu donjeg dijela slike. Ostali dijelovi ratnika zatrpani su ruševinama, a ruka i dalje čvrsto drži mač. Cvijet koji raste blizu nje slabašan je i blijed simbol buđenja novog života. Zadnja ključna figura je konj. On je središnja i dominantna figura koja simbolizira smrt koju Španjolcima donosi njihov diktator i nacistička Njemačka. Picasso aludira na smrt slikajući konjske zube nalik na ljudsku lubanju. Postigao je nezamislivu slavu, stekao golemo bogatstvo i postao simbol liberalizma. Djelo me se jako dojmilo jer njime Picasso izražava svoju pobunu protiv rata. Nije ga strah države, hrabro iznosi svoje mišljenje i njime upozorava na ozbiljan problem i posljedice koje rat ostavlja.