Galovićeva jesen – okrenutost mladima i povezivanju hrvatske i svjetske književnosti
Piše: Karla Medenjak, 4. c
Sve što postoji dugi niz godina neminovno se mijenja. O Galovićevoj jeseni, jednoj od središnjih koprivničkih kulturnih manifestacija, i njezinu prerastanju u kulturni festival međunarodnoga tipa razgovarali smo s književnikom Markom Gregurom, članom Organizacijskog odbora Međunarodnog festivala književnosti Galovićeva jesen.
Međunarodni festival književnosti Galovićeva jesen održava se u čast književnika Frana Galovića, rođena u Peterancu nedaleko od Koprivnice. Organiziranje i provođenje festivala započelo je 1994. godine. Od tada se Galovićeva jesen održava jednom godišnje, a od 1997. godine dodjeljuje se i Nagrada Fran Galović za knjigu zavičajne tematike, nagrada cijenjena i na nacionalnoj razini. Kako se koncept festivala s godinama mijenja i unapređuje, tako se mijenjaju i organizatori. Da bismo se pobliže upoznali s organizacijom i provedbom ove međunarodne manifestacije u kojoj sudjeluje i naša škola, obratili smo se mladom koprivničkom književniku Marku Greguru, jednom od organizatora manifestacije.
Koliko današnja Galovićeva jesen ima sličnosti s onim prvim izdanjem te kulturne manifestacije iz 1994.?
Sve što postoji tako dugi niz godina neminovno se mijenja i razvija, pa tako i ovaj festival. U gotovo četvrt stoljeća postojanja na Galovićevoj jeseni prisutni su bili mnogi hrvatski autori, a 2011. manifestacija dobiva međunarodni karakter. Ono što je zajedničko prvoj i upravo održanoj 23. Galovićevoj jeseni jest činjenica da su posvećene promicanju stvaralaštva Frana Galovića i književnosti uopće.
Na koji je način Galovićeva jesen prerasla u međunarodni festival književnosti?
Razmišljajući o budućnosti Festivala i njegovim ciljevima, tadašnji je odbor odlučio Festival pretvoriti u festival međunarodnog karaktera iako to zahtijeva još veći angažman i dodatne zadaće u pripremi, poput prijevoda tekstova, jer se smatralo da je dobro da on bude svojevrsna platforma za povezivanje hrvatske književnosti sa stranim književnostima i da je jednako tako važno ponuditi podravskoj publici suvremenu europsku i svjetsku književnost.
Otkada ste među organizatorima Galovićeve jeseni? Koliko kao mladi pisac možete utjecati na koncepciju Festivala?
Dijelom Galovićeve jeseni postao sam 2009. kada sam organizirao samo dio programa pod nazivom Zagrijavanje za Galovića, a od 2010. član sam Organizacijskog odbora, s izuzetkom 2015. kada sam uzeo godinu predaha. Ove godine i 2014. bio sam predsjednik Organizacijskog odbora i dakako da sam, zahvaljujući tome, utjecao na koncepciju Festivala. Nekako se uvijek očekuje da predsjednik Odbora ponudi svoj koncept, o kojemu se onda razgovara, ali ovaj odbor u kojemu su bili Darko Pernjak, Mario Kolar i Petar Lukačić radio je na način da se o svemu odlučivalo dogovorom i svaki sudionik imao je niz ideja koje su oplemenile Festival.
Je li Galovićeva nagrada cijenjena u kulturnim krugovima Lijepe Naše?
Dovoljno je pogledati životopise i intervjue autora koji su je dobili, a koji je redovito spominju, da bi se, lišen subjektivnosti, dao odgovor na to pitanje. Jednako kao i činjenica da je ove godine na natječaj pristiglo 46 knjiga, što je iznimno velik broj, posebno s obzirom na činjenicu da je to natječaj, odnosno nagrada, koja se dodjeljuje na određenu temu (zavičaja i identiteta), što automatski sužava broj knjiga koje odgovaraju propozicijama natječaja. Profesorica Nives Tomašević s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru u jednoj se knjizi bavila utjecajnošću 10 najvažnijih književnih nagrada i među te je nagrade uvrstila i Nagradu Fran Galović.
Kako stupate u kontat s književnicima iz drugih zemalja?
Uglavnom zahvaljujući poznanstavima. Većinu ovogodišnjih autora upoznao sam na festivalima u inozemstvu, a s Bashirom Sakhawarzom počeo sam se dopisivati nakon što je pročitao jednu moju priču u američkom časopisu Glimmer train. Neke nam autore preporuče i kolege pisci, a onda se kod Googlea malo raspitamo o njima.
Što Galovićeva jesen znači za Koprivničance?
To treba pitati njih – iako mogu reći kako mi se čini da je Festival postao dio ovoga grada. Ljudi se raspituju o Festivalu, a još nam nitko koga smo pitali da nam na neki način pomogne ili se uključi u njegovu provedbu, kao što to čini i Gimnazija „Fran Galović“, nije rekao ne.
Kako je projekt zamišljen za učenike?
Jedna je od glavnih ideja Festivala da on bude okrenut učenicima. To se u prvom redu postiže natječajem Mali Galović u kojemu se učenici viših razreda osnovnih škola, gimnazija i srednjih škola, mogu kreativno izraziti, ali i nešto saznati o Galoviću, tako da je to dvostruka dobit, a puno se postiže i gostovanjem autora u školama. Ove godine autori su osim u Koprivnici nastupili u Gimnaziji dr. Ivana Kranjčeva u Đurđevcu i družili se s djecom u Virju. Također, učenici su i volonteri na Festivalu pa ih i sada pozivam da nam se priključe, ne samo kako bi čitali na G-točkama, nego i da ih aktivnije uključimo u organizaciju Festivala.
Mislite li da Galovićeva jesen može popularizirati pisanje među učenicima osnovnih i srednjih škola?
Uvjereni smo u to i zato u tom smjeru i ulažemo dodatne napore, prvenstveno u traženju pokrovitelja nagrade, kako bi ona bila što bolje honorirana. Sretni smo da nam se ove godine pridružio Hangar18 koji je dobitnici nagrade poklonio pametni telefon. Razmišljamo da, s obzirom na to da uvijek postoje samozatajni a talentirani učenici, od iduće godine uvedemo mogućnost izravnog slanja radova e-poštom, iako ćemo ostaviti i ovaj klasičan način slanja, u suradnji s mentorom.
Kada počinju pripreme za novu Jesen?
Pripreme za Festival traju stalno. Mi smo već i za trajanja ovog festivala razgovarali o nekim stvarima koje treba napraviti iduće godine. Organizacija ovakvog festivala veoma je kompleksna i mi aktvinije započinjemo s organizacijom negdje u ožujku, kada se dogovaramo o gostima, a obično još i ranije moramo napisati prijavnice, odnosno javiti se na natječaje za financijska sredstva koje raspišu Ministarstvo kulture, Koprivničko-križevačka županija, Grad Koprivnica i pojedine tvrtke.
Napomenut ćemo samo da je među dobitnicima Maloga Galovića i nekoliko gimnazijalaca. Nije isključeno da će već sljedeća Galovićeva jesen pronaći rukavac za povezivanje književnosti i novih medija te tako privući mlade i dokazati svoju vitalnost.
Razgovor vodila: Karla Medenjak, 4. c