Možemo li bolje? Naravno da možemo!
Posljednjih se tjedana puno govori o reformi obrazovanja čija je sastavnica i kurikularna reforma. Kako stoji na službenim stranicama Cjelovite kurikularne reforme, njezin je cilj uskladiti odgoj i obrazovanje sa suvremenim životom i svijetom rada. Masovni prosvjedi u znak potpore i želje za promjenom održali su se diljem Hrvatske 1. lipnja 2016.
Što je kurikularna reforma?
Hrvatski obrazovni sustav određen je nastavnim programima koji točno određuju što učenik treba naučiti u svakom razredu, no u mnogim je zemljama takav način već odavno napušten i zamijenjen kurikulima. Kurikuli propisuju znanja, vještine, sposobnosti, vrijednosti i stavove koje učenik treba steći tijekom obrazovanja. Hrvatski NOK iz 2011. nikada nije u potpunosti zaživio. Cjelovita kurikularna reforma podrazumijeva promjenu načina učenja i poučavanja, a usmjerena je na isticanje važnosti kritičkog razmišljanja, poduzetnosti, sposobnosti rješavanja problema. Njezini su ciljevi: 1. razvoj temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje, 2. povećanje razine funkcionalnih pismenosti učenika, 3. obrazovanje primjereno dobi i interesima učenika, bliže svakodnevnom životu, koje će ih osposobiti za svijet rada, nastavak obrazovanja i suvremeni život, 4. povezanost obrazovanja s potrebama društva i gospodarstva.
Zašto je reforma potrebna?
Hrvatski učenici na domaćim i međunarodnim natjecanjima postižu dobre rezultate, ali to nije ukupna slika obrazovnog sustava. Brojna istraživanja (rezultatati PISA procjene: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12857) pokazuju kako hrvatski učenici imaju problema na području matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti te s primjenom znanja na rješavanje nekog životnog problema.
Treba uvesti novi sustav ocjenjivanja
Ocjene su prestale biti stvarni odraz znanja. Nažalost, učenici uče samo za ocjenu, a ne za znanje. Također, ocjene stvaraju veliki pritisak na učenike, roditelje, ali i profesore. Reformom obrazovanja trebao bi se uvesti sustav ocjenjivanja koji bi upućivao učenike što je najbolje za njih, na čemu trebaju raditi.
Rasterećenje učenika
Učenici će biti rasterećeni, ali neće manje raditi. Učit će činjenice koje su potrebne i važne, ali nepotrebne činjenice i štrebanje napamet treba izbaciti iz učionica. Važno je da učenici mogu stjecati praksu i vidjeti kako je njihov rad važan i utječe na ostale.
Svijet ostaje na mladima
Reforma obrazovanja doista zvuči obećavajuće, ali hoće li ona uistinu zaživjeti? Entuzijazma i volje ima, ali ima li i strpljenja? Učenicima je jasno da su potrebne promjene i oni su spremni na njih, no jesu li i političari spremni? Ako se oni neće boriti za nas, tko će? Izreka kaže da svijet ostaje na mladima, izgleda da nekima to nije jasno.
Vedrana Strmečki, 3. c