Započet ćemo od završetka – od svečanosti u Domoljubu na kojoj je uistinu na svečan način obilježena još jedna gimnazijska godina, godina u kojoj postignuća nije manjkalo
I ove smo godine radosno i svečano proslavili rođendan naše škole, ponosni na njezinih uspješnih 110 godina. Iskoristili smo priliku da i ovim povodom našim sugrađanima pokažemo djelić onoga što rade naši talentirani učenici. Uz školski djevojački zbor pod vodstvom profesorice Dragice Bedenik Boltek i zbor pod vodstvom profesorice Darije Kivač, publici su se predstavili naši recitatori i glumci (Vedran Momčilović, Matija Radotović, Domagoj Džanko, Paula Gostović, Tihana Mustaf, Paula Laloš, Anamarija Bagarić, Petra Balija, Petra Lozo, Iva Rajković, Matija Gašpari, Mihael Kramarić), glazbenici (Emilija Sinjeri), plesači i brojni drugi izvođači.
Najuzbudljiviji trenuci bili su oni u kojima je ravnatelj Vjekoslav Robotić dodijelio nagrade najboljim učenicima.
Ovogodišnji slavljenici su: Lana Varga (1. b), najbolja učenica u generaciji prvih razreda; Elizabeta Forjan (2. d), najbolja učenica u generaciji 2. razreda; Katarina Šimunić (3. a), najbolja učenica u generaciji 3. razreda, i Dorian Dević (4. c), najbolji učenik u generaciji 4. razreda. Dodijeljene su i nagrade za najbolje literarne radove te za najbolju fotografiju.
Nagrada na školskom literarnom natječaju pripala je Marti Kunić za sastavak U krilu svetosti, a nagrađena je i učenica Klaudija Ivačić čiji je rad Da ili ne ove godine predložen za državnu razinu LiDraNa. Nagradu za najbolju fotografiju dobila je učenica Jelena Ogrinec.
Među profesorima najviše razloga za uzbuđenje imala je profesorica Gordana Trnski, profesorica povijesti i geografije, koja je dobila priznanje za zaposlenicu godine.
Čestitamo laureatima i želimo im jednako uspješan rad i narednih godina!
Sonja Delimar, prof.
A sada osvrt na zbivanja u školi 6. svibnja 2016. godine, i to od ranih jutarnjih sati jer – Dan je otvorenih vrata. Zamolili smo sudionike programa da napišu nekoliko riječi za FRANzine.
Školski su hodnici bili izložbeni prostor. Izloženi su radovi grupe „Kult genija“ i grupni radovi maturanata, a biolozi i matematičari pobrinuli su se za privlačan izgled škole izložbama Bioraznolikost moga kraja, Svašta nešto u matematici, Matematika vezena koncem, Trenutak za matematiku. Kako je 23. travnja 2016. četiri stotine godina od Shakespeareove smrti, učenici 3. a, b i e razreda profesorice Jasne Kraljić-Cmrk izložili su plakate koje su izradili nadahnuti velikim Willom.
Izložba Trenutak za matematiku
Ove godine odlučili smo malo približiti matematiku svim posjetiteljima naše škole za Dan otvorenih vrata. Kako bismo učinili izložbu zanimljivijom, zanimljive teme iz života koje su povezane s matematikom prikazali smo u obliku šarenih plakata koji su ukrasili jedan zid u hodniku škole. Vjerujem kako smo ljudima bar malo uljepšali taj „dosadni“ predmet. (Magdalena Dedić, 2. b)
U gnijezdu kućne crvenrepke
Povodom Dana škole prezentiran je projekt U gnijezdu kućne crvenrepke. Tim učenika 2. a razreda uz pomoć profesorice Sanje Mikulić analizirao je videosnimke životnih aktivnosti u gnijezdu kućne crvenrepke. Nakon prikupljanja podataka, podatke su obrađivali uz pomoć profesorice Lidije Lauš Leščan i izrađivali grafikone i tablice u kojima su obrađene podatke prikazali. Znatiželjna publika sa zanimanjem je pratila predstavljanje kućne crvenrepke i analizu podataka. Učenici koji su sudjelovali u izradi ovog istraživačkog rada okusili su kako je to biti znanstvenik i istraživač i složili se da je njihov posao jako težak i zahtjevan. (Petar Kukec, 2. a)
Veseli njemački
Učenice Marta Rižner i Viktoria Robotić iz 3. c razreda dočekale su osme razrede na radionici pod nazivom Veseli njemački. Njihov mentor, profesor Neven Kekez, za osmaše je pripremio kratak kviz o zemljama njemačkog govornog područja. Učenici osmih razreda pokazali su svoje znanje te su za nagradu za sudjelovanje dobili majice Goethe-Instituta, koji podržava sve aktivnosti naše škole vezane uz njemački jezik. Nakon kviza gimnazijalke su povele osme razrede u obilazak škole. (Marta Rižner, 3. c)
Standup Comedy
Učenici Andrej Gregorin (1. d) i Fran Tadić (2. e) snimili su Standup Comedy skeč pod vodstvom profesora Miodraga Maričića. Skeč je podijeljen u dva dijela: Little Moments i Losing Things. Fran je zaslužan za snimanje i videomontažu, a Andrej za odabir tematike i izvedbu. U današnjem svijetu razlike među ljudima stalno se ističu i naglašavaju (bilo vjerske, političke, etničke itd.). Cilj im je bio na humorističan način pokazati kako su svi ljudi jednaki, a učinili su to isticanjem ljudskih mana (Losing Things) i situacija koje su svi proživjeli i koje nas sve povezuju, ali nisu toliko važne u životu (Little Moments).
Prema tim kriterijima, stvarno jesmo svi jednaki. Inspiracija za skeč bio im je George Carlin.
(Andrej Gregorin, 1. d)
Kako je Shakespeare postao Shakespeare?
Povodom 400. obljetnice Shakespeareove smrti pripremile smo i održale predavanje o najvećem dramatičaru svih vremena Williamu Shakespeareu čiji je vrlo intrigantan život nadahnjivao mnoge istraživače, povjesničare, teatrologe pa smo našle brojne zanimljivosti iz njegova bogatog života i djela. Iznijele smo samo mali dio činjenica o njegovu životu i stvaralaštvu, a najzanimljiviji dio za publiku bio je kviz vezan uz ono što smo rekle na samom predavanju. Predavanje smo upotpunile slikovnim materijalom i prikladnim čitanjem 55. soneta na trima jezicima. U čitanju su nam pomogli Domagoj Džanko koji je sonet čitao na njemačkom jeziku i Tihana Mustaf na engleskom uz Paulu Gostović koja ga je pročitala na hrvatskom. Smatramo da je takav način sudjelovanja pred publikom vrlo važan za razvitak govornih sposobnosti i pobjeđivanja straha od javnog nastupa. (Paula Gostović i Adela Klen, 2. c)
Tu i tamo ili Kuda idu divlje deikse
U školskoj godini 2014./2015. proveli smo jedno malo istraživanje na učenicima naše škole. Tema istraživanja bila je prostorne deikse. Odabrali smo baš tu temu zato što se prostorne deikse većinom koriste nestandardno i polako nestaju iz jezika. U velikom broju jezika gotovo su potpuno nestale. Učenici su trebali riješiti dvije kratke ankete. Lakšu anketu riješili su 70 posto. Došli smo do zaključka kako taj problem nastaje zbog nekoliko faktora. Možda najvažniji jest škola jer se to gradivo nedovoljno obrađuje; osim toga, u svim knjigama, ne samo u lektirama i knjigama koje učenici čitaju u svoje slobodno vrijeme nego i u školskim udžbenicima, prostorne deikse koriste se nestandardno. Bitni su, naravno, i mediji, koji također daju loš primjer ljudima. Deikse koje ljudi najčešće zamjenjuju su OVDJE – TU i TAMO – ONDJE. Većina ljudi misli da riječi ovdje i tu imaju isto značenje, dio smatra da je ovdje riječ iz standardnog, a tu iz razgovornog jezika. Obje riječi dio su hrvatskog standardnog jezika, ali nemaju isto značenje. Tamo odgovara na pitanje kamo?, a ondje odgovara na pitanje gdje?, što znači da te dvije riječi nisu uopće u istoj kategoriji. Ove godine, na Dan škole, nakon što sam prisutnim učenicima i profesorima objasnila sve navedeno i još mnogo stvari, zajedno sa svojim mentorom, profesorom Sašom Kresojevićem, pokrenula sam raspravu o tome je li uopće bitno u današnje vrijeme razlikovati prostorne deikse i treba li ih izbaciti ili im se više posvetiti u budućnosti. Svi su se složili kako ih treba izbaciti jer su nepotrebne. Ja smatram da nisu i da bi došlo do velikih promjena kada bi se temeljito obrađivale u školi. (Ines Rukelj, 4. e)
Križni put mladih
Na gimnazijskom meniju za Dan škole bilo je i predstavljanje planinarskog Križnog puta mladih 2016. godine. Sudionike radionice za početak smo upoznali s kratkom poviješću Križnoga puta i pokazali im obilježje ovogodišnjeg Križnog puta. Zatim smo ih uz pomoć slika proveli kroz ta dva dana. Za kraj smo im prepričali svoje doživljaje i pokazali film koji smo snimili. Pod vodstvom profesora Krešimira Biršića sudjelovali su Ivan Sršić, Petra Teklić, Ivana Šipka, Nikolina Mesić i Dunja Husnjak. (Dunja Husnjak, 3. c)
String art
String art je umjetnost povezivanja niti konca tako da tvore zanimljive oblike, prvenstveno geometrijske. U suradnji s profesoricom matematike Marinom Njerš 3. b razred povezao je string art s gradivom matematike trećeg razreda. Svoje su radove izložili za Dan škole, a radovi još uvijek krase glavni školski hodnik. (Tatjana Matić, 3. d)
Promotivni film o Koprivnici na engleskom jeziku
Na poticaj profesora Miodraga Maričića učenici Ivan Ban (1. a), Fran Sabolić i Filip Tetec (1. d) te Fran Tadić (2. e) snimili su na engleskom jeziku film o Koprivnici u kojem predstavljaju posebnosti svoga zavičaja. Film su posjetitelji mogli pogledati u prizemlju škole.
Pub Quiz
Pod mentorstvom profesorice engleskog jezika Jasne Kraljić-Cmrk organiziran je Pub Quiz povodom Dana škole. Organizatorice i moderatorice kviza bile su Dunja Dujnić, Ana Marija Kanižanec i Tia Pošta. Kviz je objedinio kategorije kao što su film, serije, TV šou, književnost, glazba i slang današnjice. Konkurencija je bila velika, a čestitke idu nagrađenoj grupi John Snow lives! (Tia Pošta, 3. a)
3D printer i Google SketchUp
Gimnazija „Fran Galović“ na ovoj je radionici odlučila predstaviti novi 3D printer u punom pogonu. Za vrijeme prezentacije Leona Jakopovića (4. d) učenici i drugi posjetitelji mogli su proučiti 3D printanje gimnazijskog logotipa. Leon Jakopović predstavljao je program Google SketchUp pomoću kojeg svatko od nas svoju ideju može prenijeti u program, a zatim u 3D prostor. Pokazujući prisutnima kako izraditi zviždaljku, naučio nas je kako se koristiti osnovnim funkcijama programa Google SketchUp. Učenice 3. d razreda Frida Samardžić i Veronika Lojan pojašnjavale su pobliže dijelove 3D printera, njihovu ulogu te način na koji sve funkcionira. Da bi doživljaj bio potpuniji, posjetitelji su također mogli vlastitim rukama doživjeti predmete isprintane 3D printerom. (Veronika Lojan, 3. d)
Razredne novine: Novo doba Europe
Učenici 2. a, 2. b i 2. d razreda ove su godine u nastavnom predmetu Hrvatski jezik ostvarivali projekt razrednih novina Novo doba Europe. Ciljevi su projekta bili zainteresirati učenike za istraživanje renesanse, stvaranje šire slike epohe na kojoj se temelji moderna Europa (što je zahtijevalo izvannastavni istraživački rad), integriranje znanja s različitih područja i izražavanje u novim medijima.
Budući da su mediji zrcala epoha jer nude presjek svega onoga što život jest bez grubog odjeljivanja sadržaja prema nekim pretincima (ili nastavnim predmetima), nastojalo se prikazati što bi neki vremenski putnik mogao pronaći na stranicama renesansnih novina. Istina, umjesto dnevnih novina nastale su stoljetne. Učenici su u paru izradili duplerice u Publisheru birajući teme slobodno, u skladu s vlastitim interesima. Učeničke radove u cjelinu je objedinilo uredništvo koje su činile Monika Horvat (2. a), Petra Balija (2. b) i Mirta Sabol (2. d). Rezultat su tri e-knjižice predstavljene na Danu škole. Radovi nisu ujednačene kvalitete i kreću se u rasponu od kopipejstanih vikipedijskih tekstova do pravih autorskih radova.
Hard Rock Café kviz
Povodom Dana škole skupina Hard Rock Café održala je kviz koji se sastojao od 6 kategorija podijeljenih na 6 razina, od kojih je svaka sadržavala 6 pitanja. Riječ je bila o glazbi, pretežito o žanrovima rocka i metala, a pitanja su sezala od opće kulture na nižim razinama do kompliciranijih zadataka koji su zahtijevali više znanja na onim višim. Kviz je trajao oko sat vremena, a mogao se natjecati tko god je htio. Bilo je i mnogih slastica, a najbolja skupina u svakoj rundi osvojila je simboličnu količinu raznih čokoladica. (Zita Tomiša, 1. b)
CSI: FG
Apsolutni hit ovogodišnjeg Dana škole bila je radionica (zapravo performans) CSI: FG. Na radionici smo imali prilike vidjeti naše učenike forenzičare koji su pomoću raznih metoda suvremene forenzike istraživali „ubojstvo“ – našeg ravnatelja. Mladi su forenzičari na poprištu zločina pronašli mnogo dokaza koje su odnijeli u laboratorij (učionicu fizike) radi analize. Tamo su laboratorijski forenzičari analizirali uzorke tla, različite tkanine, dlake, određivali pH vrijednost zemlje… A za to su vrijeme detektivi i policajci ispitivali sumnjivce. I na kraju je suradnjom forenzičara i detektiva otkriven počinitelj. Cilj radionice bio je da se učenici upoznaju s forenzikom, vide kakva je to struka i što se zapravo njome može. Sudjelovali su učenici 2. a, 2. g, 3. b i 4. a razreda (Ira Kvakarić, Iva Herman, Katarina Horvat, Lovro Jerčinović, Jan Šumandl, Vladimir Vondraček, Tomislav Gašparić, Marta Hrastić, Dora Galinec, Matej Jaušić, Ana Kamber, Klara Sabolić, Hana Brnica, Stela Marjančić, Goran Roksandić, Goran Mijatović, Dorian Rojčević, Marija Soldo, Emilija Pavlek, Antonio Ostojić, Dominik Drakšić, Emanuel Švenda, Ivan Ciganek) pod vodstvom profesorica Lidije Novosel, Marine Njerš i Željke Perošić. Dodajmo da su „vijest“ prenijeli brojni mediji te da su fotografije „zločina“ na fejsu priskrbile najviše lajkova! (Ira Kvakarić, 2. a)
Na tihoj vatri – poetski susret
Susret koji je okupio ljubitelje poezije održan je u školskoj knjižnici. Razgovaralo se stihovima i o stihovima. Sadržaj potpisuju profesorica Sonja Delimar i profesor Saša Kresojević, a stihove su kazivali Matija Benotić, Leon Jakopović, Patricia Cikuš, Tomislav Hlevnjak, Mateja Ferenčak, Karlo Franjo, Mihaela Belković, Patricia Bago, Vanessa Ivanković i Mihael Kramarić.
Kultura odijevanja kod starih Rimljana
Tema prezentacije iz Latinskog jezika na Danu škole bila je svakodnevni život Rimljana i njihova moda. Govorile smo o svakodnevnim navikama, obrazovanju, položaju žena i muškarca u društvu te o uređenju gradova. Posebno smo istaknuli modu i njihov stil odijevanja. Također smo govorili o robovima, gladijatorima i njihovim borbama. (Marija Hojsak i Lea Kotur, 2. b)
Izložba: Mobiteli jučer i danas
Učenici Patrik Balent, Viktor Jurić, Lovro Kocijan, Filip Triplat i Bruno Martinković pod vodstvom ravnatelja Vjekoslava Robotića postavili su u crnom hodniku izložbu starih mobilnih uređaja. Tehnologija se razvija strahovitom brzinom i mobiteli koji su do jučer bili čudo vrlo brzo stječu status muzejskih eksponata. Dobra vijest za čovječanstvo, loša za malog čovjeka.
Mala klinika
Među posjećenijim sadržajima bila je radionica Mala klinika koja je nudila mjerenje krvnog tlaka, glukoze u krvi, spirometriju i određivanje indeksa tjelesne mase. Vodile su ju profesorice Ljerka Gazdek i Mateja Vrhaj, a vrlo profesionalno izveli učenici: Matija Benotić, Josipa Bobovec, Davor Ćosić, Marta Horvat, Darko Ivić, Mirna Križić, Sara Martinušić, Stella Napan, Dora Peroš, Marija Zlatar, Ines Rukelj, Ana Kolar, Monika Punčikar, Dominik Vrban, Marieta Gal i Sara Smolak.
Ali to nije sve!
Multimedija je, već tradicionalno, bila puna naših francuza koji su se uz odlično zabavljali uz pjesmu, ples i – kroasane. Nastupili su tu i školski solisti. Dan škole bio je prilika i da se provjeri učenički interes za esperanto kao izvannastavnu aktivnost u novoj školskoj godini. Sveučilište Sjever uzvratilo nam je posjet, i to radno. Dio studenata pripremao je naše učenike za debatu, a održana je i novinarska radionica u čiju su se kvalitetu gimnazijalci već uvjerili.
Dan sporta
Navedeno ni izbliza nije sve što se zbivalo u školi jer su se u dvorani održavale završnice međurazrednih natjecanja, tj. Dan sporta. Bilježimo samo konačne rezultate, a sve ono bitno – uzbuđenje, zajedništvo u radosti igre i navijanja, slast pobjede i gorčinu poraza – ne možemo vam prenijeti. Uglavnom, sportska su nadmetanja bila vrlo posjećena. Finalni dvoboj muške odbojke igrali su 4. f i 4. c, a pobijedio je 4. f rezultatom 2 : 1. U ženskoj odbojci sretna je bila kombinacija 3. a i 3. b koja je s 2 : 0 u setovima pobijedila učenice 4. g. Nogomet u našoj školi nije samo muški sport, no na ovom je turniru bilo tako. Učenici 2. f svladali su 4. f rezultatom 8 : 4.
Uredništvo
U okviru Badmintonske grupe tijekom školske godine održano je pet redovitih turnira i šesti završni turnir za Dan škole. U muškoj konkurenciji na završnom turniru pobijedio je Matija Gašpari, drugi je bio Lovro Živko, a treći Jan Barić. U ženskoj konkurenciji na završnom je turniru pobijedila Petra Bojanić, Lucija Frančić bila je druga, a Ena Vuglovečki treća. Badmintonaši godine igrači su koji su ostvarili najbolji ukupni rezultat tijekom godine. Borba za ukupnu pobjedu ove godine bila je vrlo neizvjesna. U ženskoj konkurenciji vrlo izjednačene bile su Lucija Frančić i Petra Bojanić. U muškoj konkurenciji imali smo čak tri pobjednika na pojedinačnim turnirima: Jana Barića, Matiju Gašparija i Lovru Živka. Lucija Frančić i Jan Barić odnijeli su ukupnu pobjedu iako nisu uspjeli pobijediti na završnom turniru.
Miroslav Samardžić, prof.
