Čitajući vijest o projektu Maturanti, pitajte studente!, odlučili smo gimnazijalcima pojasniti neke česte fakultetske termine i malo im olakšati snalaženje u svijetu visokoga obrazovanja. Nije da nam se žuri, ali bolje je pravovremeno se informirati…
Većina učenika srednjih škola nije dovoljno upoznata s pojmovima vezanim za studiranje, koje je nakon završene gimnazije obavezno žele li steći neko zvanje. Učenici slobodno biraju fakultet koji žele upisati, ali njihov upad na faks ovisi o: a) bodovanju rezultata na državnoj maturi (obavezno polaganje Hrvatskog jezika, Matematike i stranog jezika ovisno o razini (A ili B) koju fakultet zahtijeva), b) bodovanju općeg uspjeha nakon svih četiriju razreda srednje škole (prosjeci na dvije decimale), c) bodovanju prijamnih ispita (ako fakultet zahtijeva prijamni ispit) i d) bodovanju posebnih postignuća (npr. natjecanja).
Učenici nisu upoznati ni s mogućnostima i pogodnostima koje dolaze uz studentski život, npr. kako doći do studentskog doma, menze i raznih studentskih popusta te zapošljavanja preko Student servisa koji studentima omogućava stjecanje radnih navika i samostalno zarađivanje. Kako bismo ponudili ono što gimnazijalce zaista zanima, pitali smo ih (u internetskoj anketi provedenoj zahvaljujući profesorici Kristini Ledinski) što prvo pomisle kada čuju riječ fakultet. Dobili smo razne odgovore, a neki od njih su: učenje, briga, škola, burek, skupo, samo vjera u Boga pomaže, idemo dalje u još veću provaliju… Evo i pojmova koje, rekli ste, treba pojasniti.
Što je kolokvij?
Kolokvij je znanstveni razgovor, zapravo vrsta predispita.
Što je semestar?
Semestar je pola školske godine, polugodište.
Što je indeks?
Studentska isprava u kojoj profesori potvrđuju studentovo uredno pohađanje upisanih kolegija, a dekanat testira semestre i upisuje uspjeh postignut na ispitima.
Što je menza?
Ugostiteljski objekt (kantina) u poduzeću ili ustanovi za potrebe djelatnika, u ovom slučaju studenata. U menzi studenti mogu odabrati prehranu po želji (vegetarijansku, npr.).
Što je ECTS?
Kratica ECTS označava European Credit Transfer System, odnosno europski sustav prijenosa bodova. ECTS je dvočlan i označava sustav bodovanja kolegija po kriteriju opterećenosti studenata pojedinim kolegijima te izradu „informacijskog paketa“, tj. cjelovitog skupa informacija o studiju i okolnostima studiranja (od programa studija i pojedinih kolegija preko uvjeta za upis i zahtjeva tijekom studija pa do uvjeta stanovanja, sportskih aktivnosti i pravnih formalnosti u zemlji za strane studente). Bodovanje po ECTS-u ne znači procjenjivanje važnosti pojedinog programa (kolegija), već procjenjivanje opterećenja studenta pojedinim programom (kolegijem) u jednom semestru. Studijska godina računa se kao dva semestra, tj. dva puta po 30 bodova, ukupno 60 bodova. ECTS je izvorno uveden da olakša prijelaz studenata između pojedinih studijskih programa (fakulteta), uključujući i prijelaze između sveučilišta različitih zemalja. Uvjeti za prijelaz u sljedeću godinu ili semestar utvrđuju se brojem bodova. Za puno ispunjenje obaveza u pojedinom semestru student mora postići 30 bodova. Eventualni bodovi „viška“, postignuti npr. upisivanjem više izbornih kolegija negoli je to predviđeno nastavnim planom, ne uračunavaju u propisani zbir od 30 bodova.
Što su preddiplomski i diplomski studij?
Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija, koji u pravilu traje od tri do četiri godine, čijim se završetkom stječe od 180 do 240 bodova u skladu s ECTS sustavom prijenosa bodova, osoba stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke. Akademski naziv sveučilišni prvostupnik inženjer osoba stječe završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija u znanstvenom području tehničkih znanosti.
Završetkom preddiplomskog ili diplomskog sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, čijim završetkom se stječe najmanje 300 ECTS bodova, osoba stječe akademski naziv magistar, odnosno magistra uz naznaku struke. Npr. magistar/magistra arheologije. Uz naziv magistar odnosno magistra može stajati i naziv inženjer ako je osoba završila studij u području tehničkih znanosti. Kod završetka diplomskog sveučilišnog studija medicine, stomatologije ili veterine stječe se akademski naziv doktor odnosno doktorica uz naznaku struke.
Što je poslijediplomski studij?
Završetkom poslijediplomskog sveučilišnog studija koji traje najmanje tri godine osoba stječe akademski stupanj doktor/doktorica znanosti ili umjetnosti. Završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija u trajanju od jedne do dvije godine osoba stječe akademski naziv sveučilišni specijalist/specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa.
Kako do smještaja u studentskom domu?
Ako mjesečni prihodi kućanstva u prethodnoj godini ne prelaze po članu kućanstva iznos od 65 posto proračunske osnovice i ako je ispunjen jedan od uvjeta, student ima izravan upad u studentski dom. Uvjeti za dom su: učenici koji imaju prosjek 5,00 tijekom svih razreda srednjoškolskog obrazovanja; studenti kojima su oba roditelja umrla, nestala ili nepoznata; studenti čiji su roditelji razvedeni (uključujući i djecu izvanbračnih zajednica); studenti koji su bili smješteni u domove socijalne skrbi ili u udomiteljske obitelji do punoljetnosti; studenti s invaliditetom (iznad 50 posto tjelesnog oštećenja) te djeca smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata, djeca HRVI iz Domovinskoga rata, HRVI iz Domovinskoga rata I. skupine te studenti hrvatski branitelji iz Domovinskoga rata.
Što je iksica?
Iksica je studentska iskaznica koja služi kao službeni identifikacijski dokument studenta i različiti sustavi koriste se njome za provjeru studentskog statusa. Praćenje životnog ciklusa studentske iskaznice vrši se Informacijskim sustavom akademskih kartica (ISAK).
Kako raditi preko Student servisa?
Raditi preko Student servisa mogu svi redoviti studenti i maturanti u roku od tri mjeseca od dana maturiranja. Potrebno je imati uvjerenje fakulteta o statusu redovitog studenta (odnosno kopiju završne svjedodžbe za maturante) i dvije fotografije formata kao za osobnu iskaznicu. Također, trebate Student servisu dostaviti svoj JMBG i OIB. Osim toga, trebate imati otvoren žiroračun u banci. Dosta studenata ne zna razliku između žiro i tekućeg računa. Tekući račun služi za primitak neoporezivih prihoda, tj. onih na koje je porez već plaćen i za koje nije nužno podnositi poreznu prijavu (npr. plaća, mirovina…), a žiroračun služi za primitak oporezivih prihoda, tj. onih koji dolaze iz “poslovanja” i slično (npr. od ugovora o djelu, autorskih itd.). Kad ste registrirani u Student servisu sa svim potrebnim dokumentima i otvorenim žiroračunom, slijedi traženje posla. Kad napokon nađete posao, trebate napraviti sljedeće: trebate s nazivom radnog mjesta (npr. konobar) i nazivom poslodavca (ako je on već registriran u Student servisu) doći u Student servis te podignuti ugovor.
Na što studenti imaju pravo popusta?
ISIC iskaznica međunarodno je priznati dokument koji svjedoči o studentskom statusu. Njome se ostvaruju popusti na putovanja (karte), smještaj, kulturne događaje, mnoge trgovine (u Zagrebu ih ima na 32 različita mjesta). Moguće ju je izraditi u STAZ-u (Studentska turistička agencija Zagreb). Za izradu kartice potreban je dokaz o studiranju, jedna fotografija i 85 kn članarine.
Ima još mnogo pojmova vezanih za fakultet, ali najbolje je da ponešto saznate iskustvom. Zar ne? 🙂
Pripremile: Edita Jurenec i Karla Medenjak, 3. c