Analiza medijskih sadržaja

Pišu: Izabella Doris Panić i Mihael Jakrlin

Katarina Blažina Mukavec, tajnica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, održala je 27. ožujka u Gimnaziji „Fran Galović“ radionicu s temom Analiza medijskih sadržaja. Dio je to drugog ciklusa Medijske gradionice u kojem gimnazijalci stječu praktična znanja i vještine.

U uvodnome dijelu gospođa Blažina Mukavec razgovarala je s učenicima o ulozi medija u društvu. Mediji su dio svakodnevnog života svakog čovjeka. Učenicima je postavljeno pitanje vjeruju li više tiskanim ili digitalnim medijima. Suglasili su se da bi tradicionalniji, tiskani sadržaj trebao biti točniji, no ne nužno. Istraživanja su pokazala da mediji imaju velik utjecaj na ponašanje mladih i da čak kod 63 posto izazivaju snažne emocije, ljutnju, strah i tugu. Iako su danas lažne vijesti poznat dio medija, čak 31 posto ispitanih podijelilo je lažnu vijest ili neprovjeren sadržaj na svom društvenom profilu (Facebook, Instagram i sl.).

Posebna je pozornost u nastavku posvećena senzacionalizmu. Senzacionalizam je svakodnevna pojava u medijima, a podrazumijeva način pisanja novinarskih tekstova u kojem novinari krše etička pravila svoje struke. Senzacionalizam podrazumijeva pisanje o nevažnim temama, povredu nečijeg ugleda u društvu i narušavanje dostojanstva osobe, neprimjereno izvještavanje o tragedijama ili nesrećama te nekorektno izvještavanje o djeci. Voditeljica radionice objasnila je kako bi se trebalo pisati o djeci, a zatim su učenici na primjerima članaka na portalima i u tisku prepoznavali čime je iznevjerena novinarska etika.

U nastavku je bilo riječi o fenomenu lažnih vijesti, sastavnom dijelu gotovo svakog medija. Mnogo ljudi neće prepoznati lažne vijesti, nego će ih podijeliti jer se dotiču njihova privatnog života, vrijednosnog sustava ili političkih stavova. Pitanja koja se moraju postaviti svakako su tko je kreirao taj sadržaj, koja je ciljana publika, tko je platio taj sadržaj, kome bi mogao koristiti/štetiti, što je izostavljeno i je li sadržaj vjerodostojan. Najčešći su ciljevi lažnih vijesti zarada i manipulacija publikom koja će zbog današnjeg ubrzanog života nepromišljeno povjerovati u gotovo sve. Gospođa Blažina Mukavec navela je brojne primjere lažnih vijesti, između ostaloga i one kojima se migrante smišljeno i sustavno prikazuje kao nasilnike i silovatelje. U takvim su konstrukcijama iskorištavane fotografije i stari videozapisi koji nemaju nikakve veze s njima. Stranica Faktograf.hr bavi se provjerom vjerodostojnosti vijesti u Hrvatskoj, a u cijelom svijetu sve je više takvih stranica. U izlaganju su ponuđeni alati za prepoznavanje lažnih vijesti:

  • obratiti pozornost na neobičan URL ili ime portala (završavaju s lo ili com.co)
  • uočiti jezične propuste, šokantne tvrdnje bez navođenja izvora i senzacionalističke slike
  • provjeriti impressum (tko stoji iza stranice, jesu li navedena imena)
  • ako je vijest predobra da bi bila istinita, treba ju prije dijeljenja provjeriti na Snopesu, Wikipediji ili Googleu
  • provjeriti donose li vijest i vjerodostojni mediji
  • ako vijest izaziva snažne emocije, svakako ju treba provjeriti, i to u što više izvora.

Treća tema bila je oglašavanje i prikriveno oglašavanje. Reklamama industrije pokušavaju stvoriti i odgojiti vjernog kupca od malih nogu. Djeca i tinejdžeri za njih su velik potencijal jer imaju najveći utjecaj na roditelje te tako i nastaju vjerni potrošači. Prikriveno oglašavanje posebno je učinkovito, ono više utječe na potrošače baš zato što se proizvodi promoviraju izvan uobičajena okvira u kojem smo upozoreni da je riječ o promidžbenoj poruci. U prikrivenom oglašavanju nije prikazan sponzor reklame ili oglasa kojim se on promovira, što je protuzakonito i kažnjivo, no u Hrvatskoj dosad nije zabilježen nijedan slučaj kažnjavanja iako se prikriveno oglašavanje svakodnevno koristi. Kao primjer prikrivenog oglašavanja imali smo i film Royale Casino u kojem je više nego očito riječ o reklamiranju informacijsko-komunikacijske industrije Sony.

Zbog dezinformacija i manipulacija u medijima potrebno je kritičko razmišljanje i vrednovanje medijskih sadržaja, na što je ovo interaktivno predavanje još jednom upozorilo gimnazijalce.

FOTO i VIDEO: FRANzine

Komentari

komentara

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!