Piše: Maja Blažek, školska psihologinja
Jeste li se ikada zapitali kako konobari zapamte brojne narudžbe bez zapisivanja? Čak i ako zapišu „kava s mlijekom, mineralna voda, Juice, sladoled od vanilije“, kako znaju koja je čija narudžba? Kako bi si olakšali zadržavanje materijala koji bi inače zaboravili ili pomiješali, vrlo se često služe mentalnim strategijama koje zovemo mnemotehnika.
Još se sjećam svoje prve mnemotehnike kojom sam se koristila učeći glasovne promjene. Upamćivanje besmislenih i nepovezanih podataka (slova) olakšala sam pretvaranjem u smislenu rečenicu. Tako je p, t, k, s, š, ć, č, h, f, c (ako se pitate što je to, riječ je o podjeli glasova prema zvučnosti) postalo „Patak se šeće u Haifi.“ To dokazuje kako je podatak koji se jednom upamti korištenjem mnemotehnike otporan na zaboravljanje. No nismo ja i moja profesorica hrvatskog jezika zaslužne za tu mentalnu strategiju! Ona se koristi još od doba stare Grčke gdje su ju rimski senatori upotrebljavali kako bi impresionirali puk.
Riječ mnemotehnika dolazi od Mnemosyne, majka je devet muza i utjelovljuje pamćenje. Sve mnemotehnike temelje se na korištenju postojećeg znanja, odnosno nekog dobro naučenog materijala. Omogućuju nam da povežemo nepovezano, učinimo besmisleni sadržaj smislenim te iskoristimo dobre znakove za dosjećanje. Uspješno ju koriste svi uzrasti – od predškolaca do baka i djedova; intelektualno prosječni i nadareni; konobari, psiholozi, učenici. Možda ste ih koristili i vi, a da toga niste bili svjesni! Ako sumnjate u korisnost i učinkovitost ove mentalne strategije, svidjet će vam se znanstveno dokazan podatak koji ukazuje da korištenje mnemotehnika povoljno djeluje na smanjenje ispitne anksioznosti, a samim time i bolji uspjeh na ispitu. Osim u školskom okruženju mnemotehnički postupci pomažu nam u situacijama kad smo umorni, a bitno nam je da nešto upamtimo (primjerice pamćenje imena pri upoznavanju – vizualizirajte si osobe koje poznajete s tim imenom ili javnu ličnost s istim imenom). U današnje vrijeme postoje razne vrste mnemotehnika, a vi ćete u nadolazećem tekstu upoznati samo neke od njih.
Svima su nam poznate neke pokrate kao HZZ, BMI, FBI i sl. nastale uzimanjem prvog slova riječi (akronimi). Na sličan način možete si olakšati pamćenje kategoričkih podjela stvaranjem akronima od prvih slova pojmova, primjerice pamćenje osnovnih emocija kao akronim SSTLJG. Ne pamtimo više cijele riječi, već jednu lako pamtljivu zvučnu cjelinu. Tada su vam slova znakovi za dosjećanje (T – tuga), a stvaranjem skraćenice smanjujemo broj podataka za upamćivanje. Još je bolje kada se od prvih slova napravi smislena riječ (akrostih), koja se onda uklapa u smislenu rečenicu. Ta vrsta mnemotehnike posebice olakšava pamćenje raznih formula iz prirodnih znanosti. Uputa je da nepoznatim informacijama dodate poznate i zajedno s njima stvorite lako pamtljivu cjelinu. Najpoznatiji je primjer toga upamćivanje formule E = mc² kao rečenice: „Einstein miriše cvijeta dva.“ Kada tome dodate i vizualno predočavanje pomalo bizarne prirode, sumnjam da ćete ikada zaboraviti tu sliku odnosno formulu!
Slika 1 – primjer mješovite tehnike za pamćenje formule
Vizualizacija može pomoći u upamćivanju povijesnih sadržaja (primjerice države možete upamćivati uz vizualne predodžbe poznatih znamenitosti – Kineski zid, Kosi toranj i sl.). U slučaju da se ne možete služiti bilješkama pri javnom izlaganju, pomoći će vam mnemotehnika upamćivanja redoslijeda izlaganja – teme se povežu s nekim istaknutim mjestima na dobro poznatom putu i zatim se za vrijeme govora jednostavno krećemo svojim putom. Na određeno mjesto možete staviti i više od jedne čestice te na taj način udvostručiti kapacitet pamćenja.
Dokazano je da jednostavnim vizualno-prostornim povezivanjem čestica za pamćenje (slika 2) pamtimo više nego uobičajenim pamćenjem podataka. Isto tako, kada materijal smjestimo na stranicu sažetog teksta za učenje, dobijemo prostorni raspored prikladan za upamćivanje. Dosjećanjem mjesta aktiviramo i dosjećanje ostalih informacija. Dobar je primjer toga periodni sustav elemenata, ako znamo položaj nekoliko osnovnih elemenata i/ili princip razmještaja, lako si predočimo gdje se koji element nalazi.
Slika 2 – primjer prostornog predočavanja u pamćenju podjele živčanog sustava
Osim u školi mnemotehnikama se možete koristiti u svakodnevnom životu. Jeste li ikada zaboravili gdje ste točno parkirali automobil u trgovačkom centru? Obično su parkirna mjesta podijeljena u cjeline koje se označavaju brojkom i slovom, primjerice 3B. Ako zamislite tri balerine u automobilu, veća je šansa da svoj automobil i pronađete na odlasku kući! Zašto je to tako? Vizualne mnemotehnike, kao i verbalne, zasnivaju se na prethodnom znanju. Mi znamo kako izgledaju tri balerine u automobilu (iako je mala vjerojatnost da smo to ikada zapravo vidjeli), samim time poznat nam je sadržaj za upamćivanje.
Sigurno se na kraju pitate koju tehniku odabrati i kako je osmisliti. Moj odgovor je kako odabir mnemotehnika ovisi o vrsti materijala koji učimo, ali i našim individualnim sklonostima – neki za sebe kažu da su po prirodi vizualni tipovi, pa im više odgovaraju vizualne strategije, dok drugi kombiniraju više njih. Koristite se navedenim kao teorijskim polazištem, dodajte kreativnost i pretvorite pamćenje u zabavnu, uspješnu i laganu mentalnu aktivnost!
Za više informacija zavirite u literaturu:
Buzan. T. (2001). Savršeno pamćenje. Zagreb: Izvori.
Herrmann, D.J. (2000). Kako postići superpamćenje: brzi program za poboljšanje pamćenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Petz, B. (2005). Mnemotehnika, mnemonički sustav. U B. Petz (Ur.), Psihologijski rječnik. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Zarevski, P. (2007). Psihologija učenja i pamćenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.