Internet i korisnici – tko je na dobitku

Pišu: Patricia Jagarinec i Jana Neimarević, 1. b

U našoj je školi u sklopu projekta Medijska gradionica GFG-a 22. siječnja gostovala Mia Biberović, jedna od najupućenijih mladih hrvatskih novinarskih snaga kad je riječ o informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji. Osim što je izvršna urednica Netokracije, 2016.  bila je i novinarka godine u IT sektoru, a proglašena je i najutjecajnijom ženom u hrvatskoj startup zajednici na natječaju CESA. Prešavši u Netokraciju iz Glasa Slavonije, povezuje ljubav prema novinarstvu s ljubavlju prema digitalnom marketingu, tehnologiji i društvenim mrežama. Česta je gošća televizije N1 gdje u Newsroomu komentira najsvježije teme povezane s tehnologijom.

Mia Biberović govorila nam je o autorskim pravima. Odmah je rekla kako vjeruje da nitko od nas skidanje filmova i glazbe s interneta ne smatra aktivnošću u skladu sa zakonskim propisima i kako se nada da će nam ova tema biti povod da malo dublje zagrebemo i istražimo autorska prava.

Gošća nam je otkrila kako će preširoku temu ipak suziti na europsku Direktivu o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu. Riječ je o dokumentu o kojem se upravo raspravlja u Europskom parlamentu i koji će ubrzo biti izglasan i time primjenjivan u svim zemljama članicama EU-a, dakle i u Hrvatskoj. Što će to značiti u kontekstu autorskog prava na digitalnom tržištu, na internetu, na društvenim mrežama, tek će se vidjeti.

Predavačica je na primjeru mimova (memes) i nekih drugih sadržaja na internetu, pa i skidanja filmova, pokazala kako se svi mi neprestano koristimo sadržajem na koji netko drugi ima autorsko pravo. Upravo to kompleksno pitanje bit će uređeno Direktivom o autorskim pravima. Mia Biberović podsjetila nas je da je autorsko pravo pravo koje imaju stvaratelji znanstvenih i umjetničkih djela, a koje im daje isključivo pravo korištenja ili odobravanja drugima korištenja njihovih djela.

Direktiva o autorskom pravu zadnji je put osvježena 2001. Tada nije bilo velikih digitalnih servisa koje danas imamo. Prvi video, Me at the Zoo, uploadan je 2005. U to vrijeme bilo je to nešto revolucionarno, no danas je to nešto uobičajeno i svakodnevno. Nameće se pitanje kako YouTube, Facebook i ostale društvene mreže zarađuju i kako zapošljavaju sve više ljudi, a sadržaj je za krajnje korisnike besplatan. Odgovor je: samo reklamama!

YouTube, Facebook i ostali okreću milijunske cifre prikazujući oglase ljudima koji su došli gledati naše autorske radove. Procjenjuje se da Google, kao vlasnik YouTubea, godišnje zarađuje 15 milijardi dolara.

To znači da YouTube prodaje naše videe. Dijeli li s nama prihod od oglasa koji se prikazuju prije, za vrijeme i nakon našeg videa? YouTube svoj prihod dijeli samo s određenim korisnicima koji imaju 1,4 mil. pregleda mjesečno da bi zaradili 100 000 kuna godišnje. Treba imati na umu da 90 posto prometa koji se događa na YouTubeu odlazi na 3 posto najpopularnijih profila, istaknula je naša odlično upućena govornica. Jutjuberi su našli način kako zaraditi i mimo direktiva, ali dio svog prihoda dijele, dok Facebook zarađuje, ali nikome ne daje baš ništa. Facebook zarađuje na našim podatcima i na sadržajima koje uploadamo. Zato se u Europskoj uniji pitaju zašto radiopostaja mora platiti naknadu za autorsko pravo, a društvene mreže ne. Europski parlament smatra da to nije pravedno i odlučio je donijeti direktivu na razini EU-a da se barem u Europi pravednije dijeli prihod s autorima/kreatorima sadržaja. Primjer iz Belgije 2006. godine, gdje je skupina izdavača tužila Google za neovlašteno objavljivanje njihovih članaka na Googleovoj tražilici, samo je pokazao koliko je Google moćan. Naime, Google je jednostavno uklonio članke.

Problematika autorskog prava na internetu prilično je složena i kakav će biti ishod dogovora još se ne zna. Stav o Direktivi nije nimalo jedinstven i postoje dva sporna članka, 11. i 13.  Na jednoj strani nalaze se glazbenici, diskografi i umjetnici koji smatraju kako im je internet uništio život, a na drugoj se nalaze velike tehnološke tvrtke. Plan je bio da će konačan tekst dokumenta biti gotov do kraja siječnja, u proljeće će se o njemu glasati, a u iduće dvije godine trebalo bi ga implementirati u svim zemljama EU-a. Zasad, međutim, nismo sigurni hoće li tako i biti. Imaju li algoritmi smisla za humor, upitao se netko. Kako će prepoznavati jesmo li preuzeli sadržaj za duhovit komentar i parodiju ili smo ga preuzeli kako bismo na njemu zarađivali? Dugotrajne procedure oko žalbi i dokazivanja što ste zapravo htjeli postići, mogu samo obeshrabriti korisnike.

Postoji velika inicijativa na razini EU-a da se srede autorska prava, da se odredi što se smije stavljati na internet, što se smije ponovno reproducirati, u kojem obliku, smije li se uploadati video gdje se u pozadini čuje glazba nekog poznatog autora, ali dokle ide ograničavanje i je li ono samo paravan za sužavanje prostora slobode, vrijeme će pokazati.

Za kraj Mia Beberović savjetovala nam je da ne kršimo autorska prava i ne upuštamo se u ilegalno skidanje sadržaja. Savjetovala nam je i da ne dopustimo Googleu, Facebooku, YouTubeu i drugim moćnim tvrtkama da nam diktiraju pravila i ne poštuju autorske radove, iskorištavaju nas i pritom zarađuju mnogo novca te da se angažiranije odnosimo prema medijima i iskoristimo svoje građanske slobode i prava.

FOTO: FRANzine

Naslovna fotografija: Mia Biberović

Komentari

komentara

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!