Mediji kao rizik i kao šansa

Piše: Viktor Krušelj, 2. g

U utorak, 4. prosinca 2018. dr. sc. Danijel Labaš održao je u Gimnaziji „Fran Galović“ predavanje o abecedi medijske pismenosti. Danijel Labaš redoviti je profesor na Hrvatskim studijima i izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu. Predavanje održano u sklopu Medijske gradionice GFG-a pratilo je devedesetak učenika i profesora.

Profesor Labaš u uvodu je postavo nekoliko pitanja o medijskoj kulturi. Smatra da je danas iznimno važno razmišljati o medijima zbog njihove sveprisutnosti u našim životima. Jesmo li slobodni od medija i od medijskih konstrukcija stvarnosti, jedno je od tih pitanja. Mediji konstruiraju, a ne odražavaju, reprezentiraju stvarnost u onoj mjeri u kojoj bi to bilo pošteno, no – kako je istaknuo naš gost – to je već područje etike medija.

Usporedivši svoje djetinjstvo s našim, naveo je kako je njegov prvi kontakt s medijima bio crno-bijeli obiteljski televizor davne 1972. godine, dok mi od najranijeg djetinjstva imamo pristup različitim medijima. Slikovito je predočio obilježja novih naraštaja u odnosu na stare i sličicama iz kojih se uči abeceda.

Profesor Labaš nazvao je svoju generaciju useljenicima u medijsku kulturu, a nas urođenicima jer smo rođeni u doba novih medija i digitalizacije. Smatra da bi se pripadnici svih generacija, i stariji i mlađi, trebali educirati o medijima, tj. postati medijski mudri (digital wise). Medijsku pismenost trebamo svi zato što se mediji mijenjaju, razvijaju i neprestano unose promjene u naše živote.

Brojni su pozitivni aspekti koje mediji donose, istaknuo je profesor, no važno je voditi računa i o rizicima. Za ilustriranje opasnosti koje su mediji unijeli u naše živote i obitelji pokazao nam je film Gdje je Buco? i istaknuo kako bismo u stvarnom životu zaštitili jedni druge, no ne činimo to na internetu.

U istraživanju provedenom u svim školama u Velikoj Gorici došlo se do zabrinjavajućih podataka. Naime, istraživanje je pokazalo da je čak 50 učenika otvorilo grupu mržnje protiv svojih vršnjaka. Nažalost, tek svako osmo do deseto dijete traži pomoć zbog elektroničkog nasilja. Mogli smo čuti i definiciju medijske pismenosti: to je pristup medijima, analiza i procjena medijskih sadržaja (što je dobro, primjereno) i stvaranje. Tko se pripremi, tko je medijski i informacijski pismen, neće biti isključen iz svijeta rada i života velike društvene zajednice koju činimo svi mi na Zemlji. Također, profesor je istaknuo kako medijsko opismenjavanje trebaju i naši roditelji i nastavnici, a ne samo mi.

U nastavku izlaganja naš je gost predstavio rezultate istraživanja EU Kids Online u Hrvatskoj prošle godine, no izdvojio je samo rezultate koje se tiču nas i naših vršnjaka. Ispitano je 1017 djece i njihovih roditelja. Uglavnom su sudjelovale majke jer one smatraju da više znaju o medijskim navikama svoje djece.

Iz istraživanja smo saznali da su mladi zabrinutiji za svoju privatnost nego prijašnih godina, pa se medijsko opismenjavanje itekako isplati.

Neki od ispitanika pripadaju rizičnoj skupini jer su skloni eksperimentiranju: gotovo polovica ispitanika komunicirala je s osobom koju nikad nije vidjela uživo, a neki bi se čak sastali s tom osobom. Nadalje, čuli smo za slučajeve samoubojstva za koje je odgovoran cyberbullying. Primjećuje da je naša percepcija da nam nastavnici ne pomažu iskrivljena (kako je navelo preko 40 posto ispitanika) jer mi u stvari i ne tražimo pomoć. Upozorava nas da neprimjereno korištenje medija može dovesti do ozbiljnih posljedica poput isključenja iz društva vršnjaka pa čak i do samoubojstva, što se može izbjeći medijskim opismenjavanjem.

Više o velikom istraživanju Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu može se saznati ovdje: http://hrkids.online/post/tekstzgpshdrus/,a preporučljivo je pogledati i brošuru http://hrkids.online/press/HAKOM_BROSURAmala.pdf

Gimnazijski novinari (Lara Horvat, Petra Jakopiček, Anja Jukić i Tamara Sinjerec) uzeli su kratke izjave učenika koji su pratili predavanje. Evo nekih:

„A, ono, fora. Interesantni su ovi statistički podatci i imao je dobar pristup predavanju. jako chill i bez forsanja.“

„Bilo je lijepo i poučno.“

„Bilo je interesantno, statistički podatci su bili nešto novo, a predavač je bio zabavan i nije nas previše maltretirao.“

„Bilo je zabavno i poučno.“

„Predavanje mi se jako svidjelo zato sto je bilo vrlo edukativno i potaknulo me na razmišljanje. Mislim da je odlično što imamo predavanja o medijima jer ih svakodnevno koristimo u našem životu i voljela bih opet prisustvovati predavanju.”

“Predavanje mi se svidjelo zato što sam naučila nešto korisno o medijima. Svaki dan ih koristim pa je dobro naučiti nešto novo o njima te o tome kako biti sigurniji na internetu.”

„Bilo je ok.”

FOTO: FRANzine

Molimo učenike koji su prisustovali predavanju da odgovore na nekoliko pitanja za praćenje projekta Medijska gradionica. Hvala 🙂

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!