Povodom Svjetskog dana učitelja, 5. listopada, profesori naše škole i ove su godine bili na dvodnevnom izletu kako bi obilježili svoj dan

Svjetski dan učitelja – Izlet: Vransko jezero – Šibenik – Knin

Prvi dan

Krenuli smo 6. listopada u 7 sati ujutro u dobrom raspoloženju. Prvo stajanje u Draganiću obilježila je jutarnja kava. Nakon druge pauze u blizini Plitvičkih jezera nastavili smo put prema prvom cilju, gradu Vrani i Maškovića hanu, najzapadnijem spomeniku iz doba Turaka.

Nakon kraćeg razgleda uputili smo se prema Parku prirode Vransko jezero. U konobi Kamenjak dočekala nas je zakuska (rekli bismo pravi ručak). Zatim smo malo prošetali i uživali u prekrasnom pogledu na jezero, more i otoke. U pratnji vodiča popeli smo se do vidikovca Kamenjak i promatrali Murter, Tisno, Pakoštane i Kornatsko otočje. Drugi dio obilaska Vranskog jezera posvetili smo Ornitološkom rezervatu, promatranju ptičjeg svijeta i zanimljivim pričama vodiča.

Ponovo u autobusu u smjeru zadnjeg odredišta prvoga dana izleta – Šibenika. Smjestili smo se u Hotel „Jadran“ na samoj rivi i tek nekoliko minuta od povijesne jezgre grada. I ovdje nas je dočekao iznimno raspoložen vodič koji nas je poveo u šetnju gradskom jezgrom i njegovom dugom povijesti od prvog spominjanja 1066. do dobivanja statusa grada 1290., a zatim nam je govorio o Šibeniku nepokorenom gradu, njegovim tvrđavama, obrani od Turaka, renesansnom procvatu i gradu danas koji traži novi put u turizmu, ali najprije mora učiti od drugih gradova. Šetnju smo završili s Katedralom sv. Jakova – gradila se dulje od jednog stoljeća, u cijelosti je izrađena od korčulanskog kamena i bez vezivnog materijala. Dva najpoznatija graditelja bili su Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac iako je u gradnji sudjelovala cijela zajednica. UNESCO ju je 2000. uvrstio na svoj Popis svjetske baštine.

Nakon šetnje kroz povijest prijala je večera, a zatim smo u manjim grupicama nastavili sa šetnjom, osvježili se u nekom od kafića, razmijenili dojmove o prvome danu i potom otišli na počinak.

Drugi dan

Kako je nastavak bio planiran tek u 10.30, imali smo vremena za doručak, kavu i šetnju Šibenikom u kojem je nakon noćne grmljavine, vjetra i kiše ipak zasjalo sunce. Autobus nas je doveo podno Tvrđave sv. Mihovila, a nakon oštrog uspona (srećom ne i predugog) stigli smo do dijela Tvrđave koji je ranije bio pod zemljom, ali je nakon revitalizacijskog projekta postao ulaz u samu Tvrđavu. Slijedili smo vodiča kroz nekadašnju cisternu, vidjeli veliku krušnu peć i slušali povijesne crtice, ali i što je sve napravljeno sredstvima iz EU fondova i nacionalnog financiranja. Na vrhu Tvrđave izgrađena je ljetna pozornica s 1077 mjesta, a na njoj su već nastupali mnogi domaći i strani izvođači. S Tvrđave se vide i preostale tri šibenske tvrđave: tvrđava Šubićevac (poznatija kao tvrđava Barone), Tvrđava sv. Ivana, gdje su snimane neke od scena serije Igra prijestolja i Tvrđava sv. Nikole okružena morem sa svih strana i na samom ulazu u Kanal sv. Ante.

Mahnuli smo Šibeniku i nastavili put prema Kninu i Kninskoj tvrđavi. Uslijedio je još jedan uspon u pratnji vodiča. Današnji izgled tvrđava ima od 18. stoljeća iako je gradnja započela još u 9. stoljeću. Neki su hrvatski kraljevi stolovali u Kninu, ali je za vrijeme Dmitra Zvonimira postala „čuvarica Zvonimirova grada“[1]. Hrvatska zastava na tvrđavi obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti kao i sjećanje na vojno-redarstvenu operaciju „Oluja“.

Uslijedio je ručak u Kninu, druženje uz pljuštanje kiše te potom kupovina mandarina i šipka od lokalnih trgovaca.

Iako je za kraj bio planiran i posjet Rastokama, odustali smo zbog kiše i mraka. Ostatak puta proveli smo u veseloj atmosferi, a kad smo se približili Koprivnici, misli su se već okrenule novom radnom tjednu, a možda i sljedećem izletu.

Ako niste znali:

Organizacija putovanja: Zoran Pintarić, prof.

Agencija: Marbis d. o. o. Koprivnica

Logistika: mr. sc. Vjekoslav Robotić

Vozač: Saša

Vodič: Mišo Rašan, prof.

Napomena:

Svi lokalni vodiči bile su žene, osim vodiča u večernjoj šetnji Šibenikom.

 

Ispričala: Mirjana Zec-Kekez, prof.

[1] Izvor: Povijest.hr

FOTO: FRANzine

Komentari