Nemojte biti ovce

Piše: Jasmina Šandor, školska psihologinja

Nemojte biti ovce ili malo o otvorenosti uma i kritičkom mišljenju

„Što srcu proturječi, razum ne prihvaća.“ A. Schopenhauer

Krenut ćemo bez uvoda, strogo psihologijski – s rezultatima istraživanja. Istraživanja pokazuju da ljudi češće primjećuju one informacije koje potvrđuju njihovo mišljenje, a zanemaruju one koje nisu u skladu s već postojećim mišljenjem. Kako zanemaruju? Čuju, ali zaborave, misle da ta informacija nije važna ili da izvor informacije nije relevantan. Međutim, postoje (srećom!) osobe koje će zaista uzeti u obzir dostupne informacije iz obiju kategorija, od onih koje potvrđuju njihovo mišljenje, do onih koje su u potpunoj suprotnosti i kritički ih procijeniti. To su osobe otvorena uma koje će tek tada oformiti svoje mišljenje o određenoj temi. Zvuči možda naporno? Nađi ove informacije, nađi one, pa ih još i procjenjuj… Možda biste se mogli izvući na ovaj „napor“ prije sto godina, ali danas kad je sve udaljeno samo nekoliko klikova – ne bi išlo. 🙂

Otvorenom umu suprotna je pristranost. Da odmah razjasnimo – svi smo pristrani. Neki više, neki manje, ali vjerojatno će i osoba najotvorenijeg uma imati neku „slabu točku“ (ili barem točkicu) pristranosti. No to ne znači da nema potrebe da se potrudimo, upravo suprotno. Otvorenost uma i kritičko mišljenje imaju višestruke koristi za nas – od toga da smanjuju mogućnost da pokleknete pred nečijom manipulacijom, psiholoških dobrobiti u vidu veće otpornosti na stres i smanjene uznemirenosti, do toga da ćete u većoj mjeri moći razumjeti nečije ponašanje ili događaje u društvu.

Ok, sad smo sve teorijski razjasnili, ali što s tim? Kako ovo primijeniti u stvarnom životu? Odnosno, ključno pitanje – može li se otvorenost uma razvijati? Neka istraživanja pokazuju da može (jupiii!). Određeni učinak ima obrazovanje, ali ono, nažalost, samo u manjoj mjeri potiče razvoj otvorenosti uma i kritičkog mišljenja.  No bolje išta nego ništa, možemo se nadati da će reforma obrazovanja dovesti do pomaka nabolje.

Što možete vi sami učiniti? Izaberite temu o kojoj imate određeno mišljenje i pokušajte naći nekoliko razloga zbog kojih biste mogli biti u krivu. Razgovarajte s osobom koja ima suprotno mišljenje (konstruktivan dijalog bez podizanja tonova, molim!). Naučite nešto o drugim kulturama, vjerama, narodima. Korisna je vježba i sljedeća – prisjetite se nekog iskustva kad vam je netko učinio nešto nažao i pokušajte osmisliti nekoliko razloga zašto je ta osoba to učinila. Kad se nađete s nekim u konfliktu (roditelji, braća, prijatelji…), pokušajte naći razloge zbog kojih bi ta osoba možda mogla biti u pravu. Izvrstan način razvijanja otvorenosti uma i brušenja kritičkog mišljenja jest i debata – slobodno mi se javite s idejama o temi o kojoj biste voljeli raspravljati.

I za kraj još samo ovo – u današnjem svijetu lažnih vijesti, oprečnih informacija, dezinformacija, ekstremnih neutemeljenih mišljenja i podjela, otvorenost uma i kritičko mišljenje alati su koji će vam pomoći da se izdignete iz mase „ovaca“ i budete mladi ljudi koji misle svojom glavom i ponašaju se u skladu s time, a ne s onime što im je nametnuto. Time će i svijet, u konačnici, postati barem malo bolje mjesto – i za vas i za druge.

 

Literatura: Rijavec, M., Miljković, D. (2010). Tko su dobri ljudi? Zagreb: IEP, d. o. o.

Naslovna slika preuzeta s https://bit.ly/2xyLQgX