Kulturna baština našega kraja

Piše: Marina Njerš, prof.

Godina 2018. proglašena je za Europsku godinu kulturne baštine. Međunarodni dan kulturne baštine slavi se 23. rujna, kada je i Dan europske baštine. Povod je to da se prisjetimo bogatstva koje imamo i u našem kraju.

Baština se dijeli na pokretnu i nepokretnu te na nematerijalnu i arheološku. U Republici Hrvatskoj na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara nalazi se 160 dobara (popis pročitajte ovdje). Spomenimo neka od njih: bednjanski govor, glagoljaško pjevanje, glazbena praksa tovareća mužika iz mjesta Sali, hvarska čipka od agave, kolo linđo iz Dubrovačkog primorja, korčulanska moreška, lepoglavska čipka, međimurska popevka, paška čipka, predaja o Veroniki Desinečkoj s područja Hrvatskoga zagorja, priprema kolača rudarska greblica, priprema ličkog sira škripavca, priprema tradicijskog slavonskog kulena/kulina, rozganje, tradicija uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu, umijeće izrade samoborskog kraluša i mnoga druga. Osim te liste postoji i lista preventivno zaštićenih kulturnih dobara. Trinaest hrvatskih kulturnih dobara uvršteno je na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva (čipkarstvo, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Primorja, Festa sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana, godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastavštine, procesija Za križen na otoku Hvaru, umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, Sinjska alka, medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske, bećarac, nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore, klapsko pjevanje, mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu i njegovoj obali, otocima i dijelu zaleđa (v. ovdje).

Nematerijalna kulturna baština našega kraja koja se nalazi na listama jurjevski su običaji na području sjeverozapadne Hrvatske, legenda o Picokima, medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije, naivno slikarstvo hlebinske škole, priprema slastice bregofska pita (Koprivnički Bregi), tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske, umijeće izrade i sviranja cimbale u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju, umijeće izrade ivanečkog veza (Koprivnički Ivanec), umijeće izrade tradicijskih božićnih jaslica s područja sjeverozapadne Hrvatske, umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja sjeverozapadne Hrvatske, umijeće izrade kinča, tradicijskog božićnog nakita na području sjeverozapadne Hrvatske, umijeće ukrašavanja uskršnjih jaja, pisanica u Podravini, priprema tradicijskih kolača pogača z oreji, podravska mazanica, umijeće izrade filea, peteranskog veza.

Danas tradiciju održavaju kulturno-umjetnička društva uz potporu lokalne zajednice. Na brojnim manifestacijama diljem Županije promoviraju se kulturna dobra. Ivanečki vez na svojim nošnjama nose članovi DIF Koprivnički Ivanec, FA Koprivnica i LADO. Peteranski vez nalazi se na nošnjama KUD-a „Fran Galović“ Peteranec. U svrhu čuvanja umijeća organiziraju se radionice gdje se izrađuju izvezeni predmeti koji se koriste i kao podravski suveniri. Ivanečki vez nalazi se i na poštanskoj marki Hrvatske pošte. Sredinom 20. stoljeća žene na selu prehranjivale su svoje obitelji prodajom izvezenih predmeta. Tradicijsko ukrašavanje uskršnjih jaja u Podravini ostvaruje se tehnikom voska i bojanjem jaja u tri boje, žutu, crvenu i crnu. Jedna je od tehnika i ukrašavanje sitincom, biljkom koja raste na vlažnim staništima u Podravini.

Pravi je majstor ukrašavanja pisanica Josip Cugovčan iz Podravskih Sesveta. Slikanjem u tradiciji naive još i danas bave se brojni slikari u Podravini. Najviše njih u Hlebinama. Najpoznatija djela Generalića, Večenaja, Kovačića nalaze se u galerijama u Hlebinama, Goli i Gornjoj Šumi te se čuvaju u Muzeju naivnog slikarstva u Zagrebu. Naša škola posjeduje sliku u tehnici ulja na staklu koju je u sklopu Comenius projekta naslikao Milan Generalić, nećak poznatog Ivana Generalića. U nastajanju slike sudjelovali su i učenici iz  partnerskih škola. Svoju poštansku marku ima i naiva. Medičarsku tradiciju u Koprivnici održava poznata koprivnička obitelj Špičko. Bregofska pita slastica je koju možete probati u koprivničkim restoranima Podravska klet i Kraluš. To je nekad bila vrlo skupa slastica za pripremu jer sadrži mnogo sastojaka kojih nije bilo u obilju u seoskim sredinama. Pripremala se samo za velike „svetke“ – Božić, Uskrs, proštenje.

Marina Njerš, prof.

Fotografije preuzete s interneta i iz privatnih zbirki.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!