U osamnaestom broju FRANzinea Vedrana Strmečki pripremila je reportažu o bivšim glavnim urednicima u kojima saznajemo kako su postali urednici i kako su se uopće priključili Novinarskoj grupi, kamo ih je odveo put nakon Gimnazije te čime se sada bave. Aktualizirali smo podatke i tekstu dodali Vedranino iskustvo.

 Marko Horvat

Iskustvo stečeno radom na školskom listu u gimnazijskim danima pomoglo mi je da razvijem afinitete prema medijima i medijskom poslovanju

 Za Marka Horvata možemo sasvim sigurno reći da je bio uz FRANzine od samih početaka. Svi su bili novi u tome, ali puni entuzijazma. „U tom trenu zapravo nismo bili podijeljeni po funkcijama pa ne mogu reći da je u klasičnom smislu bio definiran glavni urednik. Bilo je onih koji su više vremena posvetili listu i onih koji su pomagali usput.“ Danas Marko uspješno radi kao menadžer i press i booking agent Ivane Kindl i Bojana Jambrošića.

Nastavljena tradicija objavljivanja FRANzinea

U vrijeme kada je počeo rad na FRANzineu, ističe, počeli su se javljati afiniteti prema medijima i novinarskom poslu općenito. „Svi su radili s ciljem da napravimo nešto dobro, nešto što će trajati, a u tome su i uspjeli. Tradicija se nastavila i to je ono najbitnije – ovo je onaj dragocjeni moment koji u ovom trenu budi sjećanja i nostalgiju za gimnazijskim danima.“

Ljubav prema medijima

Najdraži trenutak je, naravno, kao i kod svake osobe koja voli medije, finiširanje izdanja. Tada se aktivira adrenalin zbog rokova i sve je zanimljivije i dinamičnije. Marku će najviše u sjećanju ostati njegova bivša profesorica hrvatskog jezika Sonja Delimar koja je najviše pridonijela da razvije ljubav prema medijima. „Svaki savjet profesorice Delimar i profesorice Tadić koje su radile s nama ostavio je trag i uvelike pomogao kod daljnjeg razvoja moje karijere.“

Ako želite biti uspješni, morate biti spremni za cjeloživotno učenje!

Nakon završetka gimnazije Marko je odlučio prvo se zaposliti i dobro razmisliti o tome što želi zapravo raditi. „Ako danas želite biti uspješni, morate biti spremni za cjeloživotno učenje, pogotovo ako se planirate baviti medijskim biznisom.“ Zajedno s kolegom pokrenuo je vlastitu produkcijsku kuću koja se bavi marketingom i izradom promotivnih i glazbenih videospotova, a radio je jedno kraće vrijeme u proizvodnji informativnog programa jedne lokalne televizije. Kako se u tome pronašao, odlučio je na Sveučilištu Sjever upisati smjer Poslovanje i menadžment u medijima te je paralelno radio u odnosima s javnošću i menadžmentu u glazbenom i kazališnom sektoru.

Ivan Kičinbaći

 Zahvaljujući iskustvima stečenim radom na FRANzineu, bio sam ispred konkurencije

Ivan je prvi urednik FRANzinea koji je od prvoga broja radio grafički dizajn i pripremu. U srednjoj školi uređivao je mrežnu stranicu s profesoricom Međimorec te je već onda imao znanja o grafičkim programima. „Više sam bio sklon informatici i računalima nego pisanju članaka“, rekao je. Zahvaljujući radu na školskom listu, stekao je dragocjena iskustva o grafičkoj pripremi časopisa, čime se i danas bavi.

Do kasno u noć

Ivan je za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja bio vrlo aktivan u životu škole, od organiziranja plesnjaka do vođenja FRANzinea. „Na dizajnu i pripremi radilo se ‘do kasno u noć’ pa sam uvijek imao priliku vidjeti profesore kad su opušteni i ne strogi kao što su u učionici, već su se ponašali kao kolege i prijatelji.“

 Začetnik i organizator važnoga projekta

Nakon gimnazije upisao je Grafički fakultet. Bio je predsjednik Udruge športske rekreacije podravskih studenata. U Udruzi organiziraju sportske turnire, edukacije, radionice i Podravske fešte u Zagrebu i Varaždinu. Ivan se najviše ponosi festivalom SHOWderica, čiji je začetnik i glavni organizator. „Osim revitalizacije jezera Šoderica, želimo potaknuti mlade na rad i rekreaciju pa nam je i moto festivala: Educate, Inspire, Entertain. Ovim putem pozivam sve vas kolege gimnazijalce na festival uz želju da se dobro provedete i zabavite.“

Gimnazijalci, uključite se!

„Moja je poruka svima vama gimnazijalcima: AKTIVIRAJTE SE! Pokažite svoje vještine, pokrenite se. Ima mnogo klubova, aktivnosti i udruga kojima treba pomoć, kojima trebaju vaše ideje. Siguran sam da imate super ideje i da ih želite utjeloviti. Uključite se u gimnazijski život, koristit će vam u studentskom životu!“

Maja Trstenjak

Iskustvo stečeno u radu na školskome listu očituje se u odgovornosti, ozbiljnosti i marljivosti koje danas prenosim na portal na kojem radim

 Bivša uredica FRANzinea i dalje se bavi novinarstvom te nakon završenog studija na Fakultetu strojarstva i brodogradnje radi na znanstvenim člancima koji su objavljeni na konferencijama u Engleskoj i Hrvatskoj. Novinarstvom se, kaže, bavi svakodnevno 24/7 te je zamjenica glavnog urednika jednog od najvećih domaćih glazbenih portala SoundGuardian.

Privrženost novinarstvu

U novinarstvu je od osnovne škole, gdje je također bila glavna urednica školskog lista Krijesnice. U gimnaziji joj to nije bilo naporno iskustvo: „Puno smo radili, nakon nastave, prije odlaska u tisak i subotama, no bilo je to zanimljivo iskustvo s mnogo prikupljenog znanja, ne samo novinarskog.“

Prvi intervju

Uvijek će se sjećati svojeg prvog intervjua koji je odradila s Tonyjem Kakkom iz Sonate Arctice za glazbeni portal, a za FRANzine je odradila intervju s Miletom iz Hladnoga piva. Maja kaže kako je ekipa iz novinarske uvijek bila složna i izrazito kreativna. „Novinari su bili kao osobe vrlo različiti, a svatko je FRANzineu pridonio na svoj način. Upoznaš nove ljude, proširiš vidike i počneš gledati neke stvari u Gimnaziji na drugačiji način.“

Riječ zahvale

Titula „glavnoga urednika“ ponekad zna biti naporna jer se dosta izostaje s nastave pa treba i zahvaliti profesorima na razumijevanju. „Pomoglo mi je općenito iskustvo stečeno u gimnaziji, tako da moram iskoristiti ovaj dio medijskoga prostora da zahvalim svojoj dragoj razrednici Gordani Trnski, s kojom sam se uvijek dobro slagala. Zahvaljujem također profesoru Hrvoju Petroviću, zbog čijeg sam drila imala petice iz matematike na faksu dok se ekipa iz MIOC-a i takvih preznojavala godinama, i profesorici Radmili Moferdin, zbog koje sam znala riješiti i izjednačiti sve jednadžbe izgaranja u Termodinamici.“

I za kraj

„Budući da sam ja ta koja uvijek postavlja pitanja, zanimljivo je jednom biti na suprotnoj strani pa ću seriju želja i pozdrava završiti velikim pozdravom svim gimnazijalcima, posebno Novinarskoj grupi i svojoj nasljednici na mjestu glavnog urednika.“ 🙂

 Mirna Vengert

Ako volite ono što radite i okruženi ste ljudima s kojima dijelite zajedničke interese, iskustvo može biti samo zanimljivo i korisno

Bivša urednica Mirna Vengert uspješno studira na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.  Fotografijom „Savršen primjer učenja“ pobijedila je na školskom natječaju za najbolju fotografiju te na poticaj profesorica pomagala u izradi FRANzinea.

Novinarstvo kao bijeg od svakodnevice

U početku nije bila zainteresirana za novinarske aktivnosti, no kako je upoznavala grupu i izvršavala zadatke, zavoljela ih je. „Uživala sam u slobodno vrijeme pisati tekstove, voditi intervjue i fotografirati, to mi je pomagalo u bijegu od sumorne svakodnevice.“ Novinarska grupa ulaže puno vremena u izradu časopisa, ali nipošto ne može reći da je bilo naporno.

I kada je bilo najteže, smijali smo se i držali zajedno

Od svih lijepih trenutaka koje je provela s grupom, teško je izdvojiti samo jedan. „Bilo je tu raznih anegdota tijekom prikupljanja i obrade podataka, ali najvažnije od svega je to što smo uvijek mogli računati jedni na druge. I kada je bilo najteže, smijali smo se i držali se zajedno.“

Poslastice i osmijeh

Mirni se najviše sviđala predanost profesorica svome poslu, želja za opstankom časopisa i trud koji su uložile kako bi okupile i održale našu malu obitelj. „Također, nikada neću zaboraviti razne poslastice i osmijeh koji su donosile.“

Stečena iskustva

Novinarska grupa je i izvor znanja, ona pruža učenicima mogućnost da se izraze i nađu u raznim situacijama. Rad na listu izvrstan je za stjecanje iskustva. „Naravno da mi je to iskustvo dobro došlo, naučila sam raditi u Photoshopu i raznim drugim programima, a i upotpunila sam znanje hrvatskoga jezika.“

Robert Mehun

Rad u Novinarskoj skupini pomogao mi je u organiziranju i planiranju poslova, u načinu pristupanja nekim stvarima

Bivši glavni urednik Robert Mehun studira kroatistiku u Zagrebu. Glavnim urednikom postao je neočekivano. Kaže da se i ranije trebao priključiti Novinarskoj premda je mislio da sve neće vremenski uspjeti.

Tko voli – nije teško

Smatra da onomu tko voli raditi na listu nije teško sve organizirati i da se sve uspije. Također, sviđala mu se atmosfera tijekom rada na listu, ona poletnost koja je popraćena zabavom, ali i užurbanost kako je vrijeme odmicalo. „Atmosfera: zajedništvo, kreativnost, poletnost, razgovori… A s druge strane, sviđala mi se i ona užurbanost, hrpa posla, nervoza… Čudno.“

Sjećanje na stare dane

Ponekad se voli sjetiti dobrih starih dana i dolazaka u knjižnicu. Pitamo se zašto. „U sjećanju su mi ostali dani u knjižnici, a bilo je stvarno svega: od brojnih razgovora o važnim i manje važnim temama (zbog kojih katkad nismo radili baš ništa), preko čokolada, keksa i ostalih poslastica, pa sve do raspravljanja o tome koju ćemo sliku izabrati ili koji ćemo naslov staviti uz tekst.“

Zajedništvo čini stvari boljima

I Robert je zahvalan što se okušao na mjestu glavnoga urednika FRANzinea. To iskustvo pomoglo mu je u pristupu organiziranju i planiranju poslova, naučilo ga da katkad „individualnost nije najbolji izbor, da je zajedništvo ono što čini stvari (ili bar neke od njih) lakšima, boljima“.

 

Vedrana Strmečki

Na novinarskoj stvarno možeš naučiti mnogo toga, od medijskog oblikovanja, pisanja članaka i reportaža pa sve do planiranja događaja

Novinarskoj grupi pridružila sam se odmah u prvom razredu gimnazije jer sam voljela pisati, čitati i istraživati, a rad na FRANzineu sve je to omogućavao – premda je novinarska imala samo nekoliko članova, imala sam priliku surađivati s nadarenim gimnazijalcima, a profesorice Nina Tadić i Romana Šutalo uvijek su nas poticale i bile otvorene za nove prijedloge i suradnje. U drugom razredu postala sam glavna uradnica FRANzinea i ostala sve do završetka svojeg gimnazijskog obrazovanja te nikad neću požaliti što sam se upustila u takvu avanturu. Rad na FRANzineu pomogao mi je da steknem odgovornost i da bolje funkcioniram u stresnim situacijama, na svake kraju školske godine kad su svi već bili gotovi, mi smo uvijek bili u knjižnici i uređivali školski list. Kritika je uvijek bilo, nisu svi shvaćali koliko je to zahtjevno, srećom profesori su nas uvijek podržavali i dopuštali da izostanemo s nekih satova.

Koliko je FRANzine napredovao, govori i činjenica da je već treći put pozvan na državni LiDraNo te mi je drago što sam imala priliku dva puta sudjelovati na smotri, prvi put u Šibeniku pod mentorstvom profesorice Šutalo, a zatim u Primoštenu pod mentorstvom profesorice Tadić. To su jedna od ljepših sjećana i LiDraNo je zaista divno iskustvo jer sam upoznala mnogo prijatelja te se s nekima još i danas čujem, a s druge strane imala sam priliku čuti savjete, pohvale i kritike od profesionalaca, što mi je pomoglo ne samo u radu na FRANzineu već i općenito u obrazovanju. Profesorica Tadić nas je uvijek poticala da istražujemo, promatramo svijet oko sebe, bilježimo svoju stvarnost, činimo promjene u svojoj okolini i to mi je sve pomoglo i sigurno će i dalje pomoći u socijalnopedagoškom zvanju koje sam odabrala.

Drago mi je što se i većina kreativnih učenika iz mojeg bivšeg razreda priključila radu na FRANzineu te smo tako u studenom 2016. pokrenuli portal FRANzine uz pomoć profesorice informatike Ledinski. Pokretanje portala omogućio nam je lakšu poveznost s čitateljima, ali i uštedu vremena jer smo onda na kraju godine probrali članke i stavili ih u tiskani oblik. Drago mi je što sam svoje gimnazijsko obrazovanje provela pisući za FRANzine jer sam mnogo toga naučila što i sada koristim na faksu – znam kako biti strpljiva, raditi s ljudima, kako pristupiti nekome i upoznati ga te, naravno, kako se izražavati. Svima preporučujem da se uključe u Novinarsku grupu GFG-a jer će dobiti mnogo toga i kasnije im neće biti žao.

 

Vedrana Strmečki i Magdalena Dedić

 

 

 

 

Komentari