Tajna o tajni

Piše: Zara Dodlek, 3. a

Sylvette

Riječ je, naravno, o izvanrednom djelu Pabla Picassa. Budući da sam ga izabrala kao temu svog seminarskog rada još u prvome razredu, vidljivo je da se ne može tako lako pobjeći od njegove genijalnosti.

Njegovo puno ime – Pablo Diego José Francisco de Paula Juan Nepomuceno María de los Remedios Cipriano de la Santísima Trinidad ClitoRuiz y Picasso – opširno je kao i njegov opus. Poznatiji samo kao Pablo Picasso, bio je španjolski slikar, suosnivač kubizma i jedan od najpoznatijih umjetnika 20. stoljeća.

Bavio se slikarstvom, ali i kiparstvom i keramikom. Rodio se u Malagi (Španjolska) 25. listopada 1881. Bio je nadaren još kao dijete. Njegov otac Jose Ruíz, također umjetnik, obrazovao ga je od sedme  godine. Nakon što je, igrom slučaja, dovršio očevu sliku golubova, otac mu je predao sve svoje kistove, boje i palete i nikada više nije slikao jer je slika koju je dječak stvorio bila zadivljujuće lijepa. Sa 16 godina upisao se na Likovnu akademiju San Fernando u mjestu La Coruna u Španjolskoj, gdje je nekada predavao njegov otac. Bio je izrazito napredan i talentiran.

Sylvette je portret mlade žene s konjskim repom. Model je bila (Lydia) Sylvette David i Picasso je napravio 40 radova inspiriranih njome. Svojom ljepotom i plavom kosom svezanom u koketni konjski rep zaokupila je Picassovu pažnju 1954. i za tri mjeseca postala je njegova muza; njezin lik nije samo prisutan u slikama nego i u crtežima te skulpturama. Sylvette je, međutim, njezin izgled stvarao nelagodu iako je slamala mnoga srca. Skrivala je svoje tijelo u dugim suknjama ili muškoj odjeći, nesvjesna erotične napetosti koju je izazivao njezin ženstveni izgleda bez obzira na mušku odjeću koju je nosila. Muškarci joj se nisu usudili približiti, a to je ono što je Picassa zaintrigiralo. Kompozicija je dijagonalna, a slikano je uljem na platnu. Geometrijska struktura ukazuje na oštrinu u liku. Sviđa mi se način na koji je prikazana, vidi se njezina ljepota iako ju pokušava prikriti. Na neki ju način razumijem, to kako je željela biti „nedodirljiva“, pa i sama sam se u jednom razdoblju svog života tako osjećala. Slika me zaintrigirala još prije dvije godine kada sam radila seminar, već tada sam zamijetila koliko je Sylvette prekrasna. U očima joj se vidi usredotočenost i usmjerenost prema cilju. Slika je veoma snažna i jedino što mogu jest diviti se njezinu stavu, odlučnosti i emocijama s kojima se borila.

 

Diane Arbus: Tajna o tajni

„Fotografija je tajna o tajni. Što vam više kaže, manje znate“, riječi su Diane Arbus, velike američke fotografkinje koja je poznata po fotografijama neobičnih, drugačijih ljudi te cirkuskih izvođača i svega onoga što ljudi obično smatraju ružnim ili nestvarnim.

Diane Arbus (rođena Diane Nemerov) rođena je 14. ožujka 1923. godine židovskom paru u New Yorku. Umjetnost je obilježila cijelu obitelj. Otac joj se u mirovini bavio slikanjem, a njezina mlađa je sestra kiparica i dizajnerica. Arbus je pohađala Fieldstone School for Ethical Culture. S osamnaest godina udala se za fotografa Alana Arbusa. Njihova prva kći Doon, koja će postati spisateljica, rođena je 1945., a njihova druga kći Amy, koja će postati fotografkinja, rođena je 1954. Arbus i njezin muž radili su zajedno. Duge sate provodili su zajedno u mračnoj komori. Alan je taj koji je Diane dao prvi fotoaparat nakon njihova medenog mjeseca. Počela je razvijati osebujan, vlastiti stil. Godine 1972., godinu dana nakon što je počinila samoubojstvo, Diane Arbus postaje prvi američki fotograf čije su fotografije izložene na Bijenalu u Veneciji.

U impresivnom opusu bilježimo mnoge interesantne fotografije kao što su Identical Twins (1967.), Child with ToyHand Grenade (1962.) i mnoge druge. Fotografija na koju sam se odlučila osvrnuti jest A Young Man in Curlers at Home on West 20th Street, NYC (1966.). Prvobitno me fotografiji privukla igra kontrasta: crna majica na bijeloj pozadini te bijela cigareta na crnoj pozadini, no fotografija prikazuje mnogo više. Arbus interesira spolni identitet te ovom fotografijom dočarava tanku liniju između muževnosti i ženstvenosti. Dvosmislenost slike vidi se u kontrastu između ženskih i muških obilježja – nježni nalakirani nokti na velikim, muževnim rukama, nacrtane obrve te snažna muška čeljust.

Izrazito mi se sviđa njezin rad i njezina hrabrost, to što u ono vrijeme prezentira svoje ideje i strasti. Zanimale su je drugačije stvari i željela je pokazati da se razmišljanje ljudi, koje je još uvijek kod nekih konzervativno, treba promijeniti. Njezine su fotografije ispred njenog vremena i to je čini važnim dijelom umjetnosti.

 

 

Komentari

komentara