Želja da zidovi u informatičkoj učionici ne budu prazni završila je portretima poznatih, ali i rijetkih žena u IT-ju. U nastavku su prikazi Ade Lovelace, Grace Hopper i Margaret Hamilton.
Kristina Ledinski, prof.
Ada Lovelace
Ada Lovelace, tj. Ada Augusta Byron, ili grofica Lovelace britanska je matematičarka. Rođena je početkom 19. stoljeća i kći je britanskog pjesnika lorda Byrona. Kao dijete pokazivala je zanimanje za matematiku i logiku. Kao dvadesetogodišnjakinja zbog svojeg je obrazovanja stupila u kontakt s mnogim znanstvenicima (Andrew Crosse, Sir David Brewster) i piscima (Charles Dickens), što joj je omogućilo daljnje školovanje. Poznata je zbog svoje suradnje s izumiteljem analitičkog stroja Charlesom Babbageom, kojeg je upoznala preko zajedničke prijateljice i svoje privatne učiteljice Mary Somerville. Prva je prepoznala da stroj ima veće mogućnosti od običnog računanja te je napisala prvi algoritam namijenjen za izvođenje takvim strojem.
Nakon toga često je smatrana prvom osobom koja je prepoznala potpuni potencijal „stroja za računanje“, no analitički je stroj ostao samo vizijom dok Adine bilješke nisu inspirirale Alana Turinga u radu na prvim modernim računalima 40-ih godina 20. stoljeća. Babbage ju je zadužio za produljivanje članka talijanskog matematičara. Članak je bio tri puta duži od originalnog i sadržavao je nekoliko računalnih algoritama i opažanja o potencijalnim mogućnostima stroja kao što su manipulacija simbola i stvaranje glazbe.
„Ideja da stroj može obrađivati simbole u skladu s nekim pravilima i da brojevi mogu predstavljati ne samo kvantitativne entitete označava prekretnicu i prijelaz s računanja na računarstvo.“ [Izvor] Zbog toga je smatrana i prvom programerkom.
Ada je svoj pristup opisala kao „poetičku znanost“ i sebe kao analitičarku i metafizičarku. Ona je promijenila percepciju o računalu kao napravi namijenjenoj isključivo računanju i uputila na njegove daleko veće mogućnosti dok Charles Babbage i mnogi drugi to nisu uviđali. Umire 1852. godine u trideset i petoj godini od raka maternice.
Lara Vondraček, 2. b
Grace Hopper
Pretražujući na internetu poznate informatičare, uvidjela sam da na izbor imam samo muškarce i bila sam vrlo nezadovoljna. Kada sam naišla na Grace Hopper, odlučila sam potražiti podatke o njoj jer je bila žena i bila je uspješna i značajna na području informatike. Time bih htjela potaknuti i druge djevojke da se slobodno zanimaju za informatiku i sva ostala područja struke jer se nitko ne bi trebao ograničavati u svojim interesima. Naravno da su muškarci uvijek prevladavali, a sad je vrijeme na nas, djevojke i žene, da se istaknemo i pokažemo što sve znamo i pridonesemo razvoju informatike i tehnologije općenito.
Grace Hopper bila je informatičarka koja je pomogla razviti prevoditelj za kompjutore koji je omogućavao da se dokumenti i podatci spremaju u jezik prihvatljiv za računalo koji se i danas koristi. Također je imala uspješnu vojnu karijeru; bila je kontraadmiral u američkoj mornarici. Kad je nastao kvar na kompjutoru Mark 2, Grace Hopper bila je ta koja je pronašla uzrok kvara – kukca te je utemeljila popularan termin „kompjutorski kukac“ – computer bug.
Grace Hopper provela je u mornarici većinu svog života te je bila umirovljena 1986. godine u 79. godini. Umrla je u 85. godini 1. siječnja 1992. U njezinu čast imenovana je nagrada za informatičare te je postala uzor i poticaj mnogima da se bave informatikom.
Ira Andrea Potnar, 1. b
Margaret Hamilton
Učenicima sam predstavila Margaret Hamilton, koja je odgovorna za softver za letenje u programu Apollo 11 koji je 1969. godine Neila Armstronga odveo na Mjesec. Diplomirala je matematiku i to joj je bio primarni interes, ali zaposlila se kao programerka u NASA-inu Apollo svemirskom programu. Na slici stoji kraj hrpe papira na kojima je njezin tim ručno napisao kod, riječ je o asemblerskom jeziku.
Primijetite da je riječ o ženi koja nije ni približno poznata kao Neil Armstrong za kojeg svi znamo! Danas je problem manjak ljudi u IT-sektoru, a pogotovo žena jer se pametne djevojke češće odlučuju za matematiku, biologiju, kemiju i slično jer su “računala, strojevi i druga oprema za dečke”. Primijetila sam da dobar dio djevojaka u našoj školi ima sposobnosti za programiranje, a ipak se ne odlučuje za tu struku.
Također, zahvaljujući Margaret Hamilton, počeo se više uvažavati softver, a ne samo ono fizički opipljivo, tj. hardver.
Svi znamo za piratske igrice i ostali softver koji se krekira i skida bez plaćanja jer to su “samo programi”, kao da je to neka magija koja nastaje sama od sebe. Mislim da (gotovo) nikome ne pada na pamet ući u dućan i krasti hardver poput novih slušalica, PlayStationa ili novog monitora – za razliku od krađe softvera. Za one koje zanimaju igrice: što se tiče zaštite softvera, zadnje dvije godine postoji Denuvo softver za kriptiranje koji znatno otežava krekiranje (iako ni jedna zaštita nije 100 posto sigurna) i nove igrice rabe takvu zaštitu.
Moji učenici u 2. razredu malo su i sami osjetili da programiranje nije jednostavno (a radimo samo osnove od osnova) i nadam se da će i oni uvažiti vrijednost softvera. Ako nakon 4. razreda ne budete znali što upisati, upišite informatiku jer je posao dinamičan, postoje mnoge grane informatike (povezana s ekonomijom, matematikom, medicinom…) i, naravno, dobro plaćen posao je zajamčen, kako izvan Hrvatske, tako i u njoj.
Kristina Ledinski, prof.