Marina Njerš, prof.

Estonski obrazovni sustav: Donesi svoj uređaj, istražuj i budi aktivan na nastavi!

Estonski obrazovni sustav na prvi se pogled ne razlikuje mnogo od hrvatskog. No, to je samo na prvi pogled. Većina školskih ustanova uključuje djecu od vrtićke dobi pa sve do srednjoškolaca. Takve su i dvije škole koje smo posjetili u sklopu usavršavanja TSP for STEM. Pelgulinna school škola je u predgrađu i pohađaju je učenici tog područja, za razliku od škole Gustav Adolfi School koja bi u Hrvatskoj imala naziv elitna škola jer je škola u centru grada, nju pohađaju birani učenici koji su najbolji po ocjenama ili nekim drugim sposobnostima. Ocjene se razlikuju od škole do škole. To određuje svaka škola svojim dokumentima pa tako neki imaju skalu od 1 do 5, neki od 1 do 10, a ima škola gdje je i ocjenjivanje do 12. Od nastavnika se očekuje da dobro upoznaju školu te da o svakom od njih napišu „esej“ – opisnu ocjenu koja uključuje od znanja do ponašanja, zainteresiranosti za predmet, zalaganje i slično. U školama nema kazni ni opomena, ukora, već se samo razgovara s učenicima i saznanja smo da to utječe na njih, tj. da se posrame i da nema potrebe za vrlo čestim razgovorima. Svaka škola ima projektnog menadžera (IT menager). Prvi se brine o ugledu škole, a drugi s timom učenika svakom od nastavnika izrađuje softvere za nastavu, tj. neku vrstu digitalnih priprema. Tableti se često koriste na nastavi, nastavnici čak imaju obvezu jednom mjesečno održati sat koristeći se njima. U edukaciju nastavnika ulaže se mnogo, a škole radije kupe 20 tableta nego jednu pametnu ploču jer ona na kraju služi kao prezentacijsko pomagalo, a tablet za svakog učenika odličan je za istraživanja ili samu nastavu. Koriste se i nama poznatim web 2.0 alatima kao što su Kahoot, Nearpod, Storyio, Animoto, LearningApps, Sway, Infogram, ali mnogo je razvijenija robotika kao samostalan predmet. Estonija ima mnogo estonskih programa čiju je izradu platila vlada.

Manje je poznato da je Skype estonski izum.

Iznenađujuće je da informatika ne postoji kao samostalan predmet, nego su npr. nastavnici matematike dužni učenike podučiti Excellu i programiranju (jer tamo to ima smisla), Power Point učenici nauče na nastavi povijesti ili geografije i slično. Smatraju da informatika sama za sebe nema smisla jer djeca danas uče ono što im treba i tek kada im se pokaže gdje se to koristi. Glavna metoda poučavanja je BYOD (bring your own device), tj. dopušteni su tableti, pametni telefoni i slično na nastavi u obrazovne svrhe. Donesi svoj uređaj, istražuj i budi aktivan na nastavi. Vrlo se često kao didaktički materijal koriste lego kockice (npr. na nastavi materinskog jezika koriste se za razvijanje mašte i pričanje priča, na matematici za geometriju prostora…). Iako su škole (većina njih) vrlo dobro opremljene tehnologijom, još uvijek se važnim predmetima smatraju tehnički, likovni i glazbeni odgoj. Na tehničkom izrađuju npr. igračke za dječje vrtiće. Učenici su jako involvirani u rad škole. Neki od njih su IT menadžeri, neki u marketinškom timu… Ti su učenici rjeđe na nastavi, tematski se profiliraju uz nastavnike s kojima usko surađuju. Vježbe za nastavu koje izrade IT menadžeri (profesor i učenici) nalaze se na Google-driveu i dostupne su svima. Preko Gdrivea učenici izrađuju seminarske radove, razmjenjuju podatke. Ono što će svakako oduševiti naše učenike jest činjenica da u završnim razredima srednje škole ne trebaju dolaziti na nastavu, a dovoljno je da roditelj opravda izostanak te da jamči za svoje dijete. No, spomenuto je da to učenici ne iskorištavaju i da ipak redovito pohađaju nastavu.

Učenici 12. razreda ne trebaju pohađati nastavu tjelesnog, već sami odabiru kako će se rekreirati. Volontiranje je obavezno i ulazi u svjedodžbu kao broj odrađenih sati. To može biti zalijevanje cvijeća, sviranje na orguljama kad dođu gosti, slaganje knjiga u knjižnici i brisanje prašine na njima, ali i programiranje nastavnih materijala. Ponedjeljkom 1. sat uvijek je slobodan za učenike jer nastavnici imaju planiranje nastave, koreliranje i pripremu digitalnih sadržaja.

Gustav Adolfi School poznata je po akademicima, znanstvenicima, poznatim Estoncima čije fotografije krase zidove predvorja. Pored njih su zlatne pločice s imenima najboljih profesora i učenika po godinama te brojne nagrade koje je škola osvojila. Vrlo je zanimljiva skulptura anđela uz koju ide priča da anđeo tijekom školovanja čuva svakog učenika koji prođe kroz nju. Školska zbornica izgleda kao veliki dnevni boravak, a ravnateljev ured kao kraljevski salon (kraljica ih je odlikovala ordenom zbog zasluga u obrazovanju). Kako izgledaju nacionalni testovi, možete vidjeti na linku: https://eis.ekk.edu.ee/eis/lahendamine. Studenti na pedagoškom fakultetu petkom nemaju nastavu. To je prilika da učenici svih škola u fakultetskim praktikumima izvode laboratorijske vježbe iz fizike, kemije, biologije jer ih u svojim školama nemaju. Pokazano nam je da svaka izvanučionička nastava može biti zanimljiva i iskoristiva u svakom predmetu. Najprije smo gostovali u Znanstvenom muzeju koji je nas nastavnike iz STEM grupe predmeta oduševio, a onda smo obišli Ukrajinski kulturni centar gdje smo se osjećali kao u stranom muzeju. Govorili su nam o izradi papira, kaligrafiji, povijesti Crkve, moralno-etičkim vrijednostima, a ponajviše smo bili zbunjeni kad smo dobili zadatak osmisliti radni listić svog nastavnog predmeta za svoje učenike kada posjete Centar. Estonski nastavnici nikada ne vode svoje učenike na nastavu izvan škole bez radnih zadataka. Na početku neobičan i nemoguć zadatak rezultirao je krasnim pripremama nastavnih satova. Jedna vrsta kaligrafije ima podlogu u crtanju elipse – i evo meni matematike. To je bila prilika da prisutnima pokažem kako primjenjujem geogebru. Estonci smatraju kaligrafiju vrstom molitve, a govore i da su igračke bitne za vladanje svijetom. Kakvim se igračkama igraju kao mali, tako vladaju svijetom kao veliki. Za Dan učitelja, svoje učitelje mijenjaju stariji učenici. Svake godine bira se državni učitelj godine i to prenosi nacionalna televizija. Zanimljivo mi je bilo što cijelo vrijeme u svim obrazovnim ustanovama na zvučnike puštaju cvrkut ptica (za Estonce se kaže da su šumski ljudi i da ih šuma jedino može umiriti). 3D printer je na raspolaganju svima jer su izračunali da im je plastika jeftinija nego toner. A za zaključak dali su nam nit vodilju svoga obrazovnog sustava.

Davno: Learning about technology.
Nakon toga: Learning from technology.
Sada: Learning with technology!

Komentari