Pišu: Ivan Koštić i Viktor Krušelj

Dr. sc. Igor Kanižaj održao je 2. listopada u Gimnaziji „Fran Galović“ predavanje o medijskim manipulacijama, ali i zašto i kako možemo postati medijski pismeni. Prisutnima je pokazao niz primjera u kojima se mediji služe raznim lažnim izjavama i fotomontažama kako bi napravili vijest i obmanuli javnost te kako provode prikriveno oglašavanje. U interakciji s publikom profesor Kanižaj lakše je iznio svoje teze i potaknuo sve okupljene da se bolje informiraju o medijskim sadržajima prije nego što ih podijele na društvenim mrežama te uputio na brojne probleme modernoga doba.

Dr. Kanižaj znanstvenik je i praktičar zaokupljen vjerodostojnošću medija, ulogom novinarstva u suvremenom društvu i izazovima koje pred mlade i društvo u cijelosti donosi nova, digitalna kultura. Suautor je UNESCO-ove Pariške deklaracije o medijskoj pismenosti u digitalno doba iz 2014., nacionalni koordinator najvećeg europskog istraživanja o online navikama djece EU Kids Online. U sklopu projekta Djeca medija sa suradnicima je posjetio više od 130 škola i javnih ustanova, gdje su održali preko 800 predavanja za 18 tisuća polaznika. Također je među pokretačima Dana medijske pismenosti.

Predavanjem kojem je prisustvovalo stotinjak učenika i djelatnika Gimnazije započela je provedba projekta Medijska gradionica GFG-a.

Ivan Koštić, 2. e

Interaktivno, zanimljivo i primjerima bogato predavanje

Učenici Gimnazije „Fran Galović“ prisustvovali su 2. listopada predavanju Medijska pismenost i medijska manipulacija koje je održao dr. sc. Igor Kanižaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti, potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu te, između ostaloga, bivši novinar.

Predavanje je započelo zanimljivom anketom u kojoj su učenici iznosili svoje asocijacije na riječ manipulacija. Baš svi učenici imali su negativne asocijacije. Prikazana je zatim zastava SAD-a, a jedna od prvih asocijacija većini je bila Donald Trump. Dr. sc. Igor Kanižaj objasnio je da su razlog svođenju Amerike, njezine kulture i tradicije samo na aktualnog predsjednika popularni članci koji iznimno utječu na naš svjetonazor. Također je naveo razne primjere lažnih vijesti i intervjua za koje ne možemo biti sigurni jesu li lažni ili nisu. Iako se lažne vijesti često opravdavaju kao novinarske pogreške, one mogu biti i namjerne, a njihov je utjecaj na mišljenje ljudi velik. Kao primjer navedeno je Svjetsko nogometno prvenstvo tijekom kojeg smo bili bombardirani ogromnom količinom medijskih napisa i informacija za koje se ispostavilo da su lažne.

Kao primjer lažnih vijesti prikazan je i video u kojem svinja spašava kozu koja se utapa. Učenici prije prikazivanja nisu znali da je riječ o krivotvorini i uopće nisu sumnjali u istinitost videa. Čini se kako nema razloga sumnjati u naizgled nevin video koji je bio milijune puta pregledan i čak prikazan na nekim televizijskim kanalima. Međutim, ispostavilo se da je taj video bio u potpunosti krivotvoren te je time predavač ukazao na činjenicu kako je lako zavarati nevjerojatno mnogo ljudi.

U izlaganju je bilo riječi i o prikrivenom oglašavanju, i to na primjeru promotivnih oglasa koji se predstavljaju kao novinski članci. Da je riječ o oglasima, nije dovoljno jasno istaknuto, a mi ne obraćamo pozornost i pomnije ne proučavamo iznesene činjenice.

U završnom dijelu predavanja profesor Kanižaj govorio je o medijskoj pismenosti. Definirao ju je kao mogućnost pristupa medijima, mogućnost analize i kritičkog vrednovanja sadržaja te stvaranje novog medijskog sadržaja. Dakle, da bismo bili medijski pismeni, trebamo moći pristupiti informaciji i njezinu izvoru, biti sposobni kritički se odnositi prema toj informaciji, ali i moći se medijski izraziti – bilo da je riječ o običnom komentaru tuđega djela ili samostalnom medijskom uratku.

Viktor Krušelj, 2. g

 

Molimo učenike koji su prisustvovali predavanju neka odgovore na četiri pitanja u upitniku.

 

Komentari