Piše Lorena Međimurec, 3. c
Na zanimljivoj i bogatoj izložbi pravi je izazov bio pratiti mladu kustosicu
U sklopu izvanučioničke nastave održane 17. ožujka posjetili smo kazalište Gavella i Galeriju Klovićevi dvori u kojima se održava izložba umjetnina Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900. Izložba je velika i sadrži mnoge umjetnine koje su obilježile razdoblje secesije od kraja 19. do samih početaka 20. stoljeća.
Imali smo prilike vidjeti djela Gustava i Georga Klimta, Ivana Meštrovića, Vlahe Bukovca, Kolomana Mosera, Slave Raškaj, Naste Rojc i mnogih drugih umjetnika. Iako nisam bila upoznata s razdobljem secesije, jako sam se veselila izložbi i što ćemo uživo vidjeti djela Gustava Klimta.
Izložba mi je sadržajno bila vrlo zanimljiva, ali sam bila razočarana nekim stvarima. Zbog kratkih vremenskih razmaka između grupa morali smo brzo proći kroz cijelu izložbu. Zapravo, morali smo je proletjeti. Tijekom vođenja kroz izložbu sama voditeljica činila mi se napetom i mrzovoljnom zato što nam je sve informacije prenosila prebrzo, monotono i kao da nas se što prije želi riješiti. Zbog te brzine govorenja i nenaglašavanja bitnih informacija mislim da učenici nisu pretjerano obraćali pažnju i vjerojatno nisu baš puno toga zapamtili.
Brzo smo prelazili iz prostorije u prostoriju tako da nismo stigli pomnije pogledati neka umjetnička djela koja su nam zapela za oko. Razumijem da je voditeljica taj dan radila isto već satima i da joj je bilo dosta pričanja jednog te istog, ali ipak… Uz taj problem navela bih još da sam bila malo razočarana kad sam vidjela da zapravo nema mnogo djela Gustava Klimta jer su nam svi govorili da idemo gledati njegovo djelo pa sam stekla dojam da je to njegova izložba.
Ipak, nije sve tako crno. Drago mi je što izložba obuhvaća i poznate hrvatske umjetnike zato što sam za neke umjetnike i njihova djela prvi put čula, a stvarno su me zadivila. Tako smo imali prilike vidjeti Meštrovićevu skulpturu Majčina briga, koja je nakon sto godina prvi put izložena u Hrvatskoj. Umjetnina koja me se najviše dojmila djelo je Prijateljice/Sestre Gustava Klimta. Na izložbi smo mogli primijetiti da Klimta zanima anatomija ženskog tijela i priroda, a jedan od takvih prikaza jesu baš Prijateljice/Sestre. Kod ove me slike zaintrigirala sama priča koja stoji iza nje, a to je da se zapravo ne zna u kakvom su odnosu bile te dvije naslikane žene, zbog čega slika i ima dvojni naziv. Postoje razne teorije da su žene možda bile rođakinje ili čak ljubavnice, ali to vjerojatno nećemo nikad saznati.
Osim slika i skulptura, izložba je nudila pogled i na nekadašnji dizajn interijera, haljina, vaza, namještaja, a bili su izloženi i bakrorezi Klimtova brata Georga.
Unatoč brzom prolasku kroz izložbu, smatram da je jako dobra i zanimljiva te bih svakome preporučila da je pogleda, a nama će ovo iskustvo sigurno pomoći na nastavi likovne umjetnosti, ali i u razumijevanju same secesije kao umjetničkog i kulturnog razdoblja.