Piše: Tatjana Matić

Prema kolokvijalnoj definiciji brucoša, brucoš je student prve godine sve dok ne položi prvi ispit – ili padne. Iako je prošlo već više od šest mjeseci od početka mog studija i završen čitav prvi semestar, ne znam ubrajam li se još uvijek u brucoše jer nisam izišla ni na jedan ispitni rok u punom smislu pristupajući ispitu jer na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu imate divnu opciju – polaganje ispita putem kolokvija. Osim toga, u glavi sam nekako još uvijek brucoš jer mi vrijeme leti otkad studiram i ne mogu pojmiti da je prošla već godina od onih slatkih briga oko zaključivanja ocjena i norijade.

Sigurno ste čuli često od roditelja da ste postali odrasli ljudi (ili da jednostavno starite) kada vam se čini da vam vrijeme sve brže protječe. Nakon prvog semestra i dobre polovice drugog, mogu reći da ćete se zasigurno svako malo sjetiti nekih velikih mudrosti svojih roditelja i profesora kojima su vam pokušavali dočarati život, ali u tom trenutku ste ih shvaćali, no niste mogli i u potpunosti razumjeti.

S druge strane, možete slobodno zaboraviti na sva ona strašenja da vam na fakultetu neće biti lako kao u gimnaziji, da nikoga nije briga za vas i da ste samo broj u referadi, a pogotovo nemojte misliti da nećete imati vremena za disanje od fakultetskih obaveza. Vidjet ćete da studiranje doista jest ono čega se svi prisjećaju s nekom nostalgijom – najljepši period života.

Dragi gimnazijalci i maturanti, prvenstveno se nemojte bojati mature. Ona vam je doista svojevrsni ispit zrelosti i uvid u odgovornost koju snosite za svoj (ne)rad i na fakultetu. Sloboda koju većina dobije živeći izvan roditeljskog doma, to što ne morate nikome objašnjavati zašto niste jutros ustali na prvo predavanje sve dok to ulazi u 30 posto dozvoljenih bolonjskih izostanaka, to što vam postane sasvim uobičajeno da izlazite u srijedu, iako vas u četvrtak u 8:00 čeka sat tjelesnog, a pogotovo što možete mirno spavati do kolokvija ili ispitnih rokova jer nitko neće uletjeti u dvoranu i izvoditi vas na katedru kako bi vas usmeno ispitao. Ta vam je sloboda čisti blagoslov sve dok doma pokazujete popunjen indeks. To je prvo pravilo za sretno i bezbrižno studiranje.

Drugo, s obzirom na to koliko se zanimljivih projekata i aktivnosti pojavilo u gimnaziji, ne znam koliko vam uopće trebam isticati da iskoristite vrijeme u gimnazijskim klupama i iskoristite sve mogućnosti koje vam taj period života pruža. Drago mi je što opstaje naš višestruko nagrađivani FRANzine koji je lijep ogled svega onoga što radite, od glume, bendova, NASA programa, natjecanja, Noći knjige i ostalog što je već tradicija gimnazije. Sve pohvale za vas, nove generacije, i kolektiv profesora i ravnatelja koji vas podržavaju u tome. Uvijek sam vjerovala da ću na faksu imati više vremena i moći raditi još više stvari koje želim, što je dijelom i istina, ali vrijeme je čudna stvar i ne poimate ga isto kada postanete student, zato treba ubrati najbolje od svakog razdoblja i iskoristiti ga u punini. Carpe diem. To je drugo pravilo.

Treća stvar za kojom trebate tragati je smisao. U svakom smislu smisla. Dok sad navlačite ocjene iz mrskih vam predmeta kako biste postigli što bolji prosjek, ako upišete željeni faks, čak i oni kolegiji koji vam neće biti bliski i zanimljivi postaju korak naprijed prema onome čemu stremite. Postavite si jasne ciljeve, viziju sebe nakon završenog fakulteta, život kakav želite živjeti i počnite raditi na tome jer to je jedini put do ostvarenja želja. Ako dovoljno ustrajete, bit će vam i ljepše i bolje nego što možete zamisliti. Smisao. To je treće pravilo.

Kada sam započinjala pisati ovo pismo, mislila sam da će mi najvažnije biti opisati vam sam proces studiranja na mom faksu, život u studentskom domu, potaknuti vas da istražite sve mogućnosti stipendiranja… ali čini se da sam tijekom prve godine studiranja naučila više životnih lekcija nego akademskih.

Ipak, nekoliko pragmatičnih savjeta.

Prijavite se za studentske domove. Osim što ćete biti bogatiji za ušteđeni dio stanarine, obogatit će vas i upoznavanje s Erasmusovcima koji ne znaju kako prijaviti kvar žarulje, a naučit ćete i kako dijeliti desetak kvadrata životnog prostora s osobom koju vidite prvi put u životu kad se useljavate i s kojom možete dijeliti čokoladu u 2 ujutro nakon učenja ispijajući čaj na domskim hodnicima i balkonima. Nemojte propustiti tu dimenziju studentskog života.

Rješavajte ispite u roku. Nije nemoguća misija, osim toga, to vam je prva i glavna zadaća za vrijeme studiranja. Olakšajte muke i sebi i roditeljima, vjerujte da je njima svaki vaš ispit veći stres nego vama.

Trudite se što češće odlaziti doma. Vjerujte mi, sjetit ćete se roditelja i češće nego što mislite. Koliko god uživali u samostalnosti, potrudite se otići doma kad god možete i cijenite vrijeme koje provodite s roditeljima jer nakon odlaska na faks mijenja se i vaš odnos i nedostajat će vam više nego što želite sebi priznati.

Prijavite se za stipendiju. Postoji niz mogućnosti – općinske, gradske, županijske, državne, stipendije sveučilišta i raznih zaklada… zašto ih ne iskoristiti ako ostvarujete pravo? Olakšat će vam raspolaganje vlastitim budžetom i omogućiti vlastiti novac koji nije jednak osjećaj trošiti kao roditeljski.

Uživajte. Uza sve studentske brige treba se znati odmoriti i zabaviti. Istražite što vam sve nude gradovi u kojima studirate, ali imajte na umu da ćete u njima provesti minimalno pet godina, nije nužno sve obići u prvom semestru, barem ne nauštrb faksa. 😉

Što se tiče samog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i silnih stereotipa o njemu, većina ih je predimenzionirana i ne treba vas opterećivati prilikom odabira studija. EFZG pruža doista puno mogućnosti ukoliko ih želite iskoristiti. Gotovo svakodnevno se na fakultetu održavaju konferencije na temu aktualnih trendova u poslovanju i ekonomskoj politici, gostuju predavači kao što je guverner HNB-a ili istaknuti znanstvenici i poduzetnici, a nerijetko se nude i prilike za stažiranja i posao u tvrtkama o kojima većina studenata ekonomije sanja.

Na samu zgradu fakulteta se još uvijek adaptiram zbog velikog broja dvorana i profesorskih kabineta, ali jedan smo od rijetkih fakulteta na kojem u hodnicima studenti mogu pričekati predavanja na vrećama za sjedenje, igrati stolni tenis ili riješiti se frustracija na vreći za boks. Zbog velikog broja studenata zgrada fakulteta nikada nije pusta, a Kefa i menza u prizemlju postat će vam drugi dom u pauzama između predavanja.

Jedna od boljih odluka koje sam donijela već i prije samog upisa je učlanjenje u Ekonomsku kliniku, udrugu pri Ekonomskom fakultetu koja djeluje tek tri godine, a iza sebe ima niz uspješnih projekata i ostvarenih suradnji te okuplja tim studenata koji u suradnji s mentorima – istaknutim članovima akademske zajednice i vanjskim stručnim suradnicima iz poslovne zajednice pružaju usluge besplatnog savjetovanja za građane, mlade poduzetnike i startupe, kao i neprofitne organizacije.

Uključivši se u projekt Financijske pismenosti osnovnoškolaca, tek što sam počela slušati akademska predavanja, počela sam i sama držati predavanja na temu financijske pismenosti i u sklopu toga posjetila nekoliko osnovnih škola i knjižnica Grada Zagreba gdje s učenicima 2. i 3. razreda osnovne škole progovaramo o željama i potrebama te odgovornoj potrošnji i štednji, čime ostvarujemo ciljeve udruge – podizanje opće financijske pismenosti stanovništva, poticanje poduzetničke klime u Hrvatskoj i doprinos ekonomskom razvoju zajednice.

Nakon samo četiri mjeseca članstva, na poticaj tadašnjeg vodstva, kandidirala sam se i ušla u izvršni odbor i preuzela funkciju administratora udruge te vodim savjetodavne timove.

Fakultet je pravo mjesto gdje se možete okružiti ljudima sličnima sebi, zajedničkih interesa i ambicija, stvoriti odlična prijateljstva i izgraditi sebe kao osobe u privatnom i karijernom vidu. Ako ste zainteresirani za studiranje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu ili vas zanima bilo što vezano za studiranje u Zagrebu, budite slobodni javiti mi se.

Uživajte u gimnazijskim danima, a radujte se i studentskima gdje vas očekuje još više zabave, putovanja, izlazaka – ali i učenja. 😊

 

Komentari