Školsko Natjecanje iz informatike

U četvrtak, 18. siječnja 2018., održano je školsko Natjecanje iz informatike. Imali smo ukupno 24 natjecatelja u svim kategorijama natjecanja, što je vjerojatno najveći broj natjecatelja dosad. Kategorije su Osnove informatike, Primjena algoritama i Razvoj softvera, a sedam je učenika sudjelovalo u dvjema kategorijama.

Osnove informatike natjecanje je koje provjerava teorijska znanja iz informatike i rezultati su svake godine otprilike jednaki. Iz srednjih škola naše županije najviše učenika bira ovu kategoriju jer je vezana za nastavno gradivo. Najbolji rezultat i sigurni prolaz na županijsko natjecanje u ovoj je kategoriji postigao Danko Delimar iz 1. d, iako u ovu kategoriju ulaze sve generacije učenika. Vrlo blizu Danka s jednim bodom manje na ljestvici najuspješnijih nalazi se Antun Hemetek iz 2. d. Treće mjesto zauzeo je Neven Lukić iz 1. d.

U kategoriji Razvoj softvera vlastitim je trudom i radom bez ikakvog mentora ove godine Bernard Crnković iz 4. d izradio mobilnu aplikaciju za Android uređaje Alchemy korisnu za nastavu kemije, o čemu imamo i zasebni članak.

U kategoriji Primjena algoritama učenici se dijele na juniore (1. i 2. razred) i seniore (3. i 4. razred) i natjecanje služi otkrivanju najjačih programera države. Iz našeg se grada samo naša škola uključila. Naši su gimnazijalci ove godine zablistali. Više-manje. Samo šest učenika ima nula bodova. Oni malo bolji programeri imali su jednoznamenkasti i manji dvoznamenkasti broj bodova. Maksimum je inače 150. 😊 Najbliži tom broju i naši najbolji programeri bili su Bernard Crnković iz 4. d sa 102 boda i Tin Prvčić iz 2. d sa 90 bodova. Kakvi god bili bodovi, svi natjecatelji imaju talent za programiranje. Zadatci su izrazito zanimljivi, ali i zahtjevni jer od učenika traže da shvati zadatak (ponekad ni to nije jednostavno, pogledaj priloženi primjer zadatka pri dnu), osmisli algoritam (koji mora biti efikasan jer je i vrijeme izvođenja programa bitno) i tek tada ga može programirati. Uvjerena sam da ima učitelja i profesora informatike koji ne bi znali riješiti te zadatke u zadanom vremenu. I potpuno sitna logička pogreška u algoritmu može dovesti do pogrešnog programskog kôda i do nula bodova, kao da je predan prazan program.

Učenica Doris Hegedušić iz 3. a komentirala je natjecanje: „Zadatci su bili izrazito teški. Čak značajno teži nego prošle godine. Redovno gradivo koje učimo na nastavi nije nam dovoljno skoro ni za što, ali uz minimalnu količinu interesa i dodatnog rada i mi iz opće možemo postati kompetentni.“

Za prve je razrede općenito natjecanje preteško jer se programiranje u nastavi službeno započinje tek u 2. razredu pa je preduvjet gotovo potpuno samostalan rad jer znanje iz osnovne škole (ako je učenik imao programiranje na informatici) nije dovoljno. Isto vrijedi i za kandidate koji su općeg ili jezičnog usmjerenja gimnazije (bilo koji razred). Za učenike opće gimnazije programiranje staje na najjednostavnijim primjerima s grananjima i petljama u 2. razredu, što je ekvivalentno sastavljanju prvih jednostavnih rečenica na stranom jeziku, a gdje je tek pisanje stručnog eseja na stranom jeziku. Jezičari programiranje uopće nemaju u programu i sve se svodi na dodatnu nastavu. Prilagodbe različitim smjerovima i programima srednjih škola nažalost nema, iako se na to ukazivalo i postojale su žalbe. Vrijedno je istaknuti da je natjecanju iz programiranja pristupilo pet odličnih programerki, što ukazuje na to da i kod djevojaka raste interes.

Slijedi primjer jednog od triju zadataka sa školskog Natjecanja, i to kategorija juniori. Vremensko ograničenje u kojem treba shvatiti zadatak, dobiti ideju, osmisliti algoritam, napisati program u Pythonu ili C++-u i testirati ga iznosi 60 minuta.

Kristina Ledinski, prof.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!